SARA KEKUŠ IZ CENTRA ZA MIROVINSKE STUDIJE ZA GLOBUS 'Usred epidemije korone 1300 migranata u kampu pije iz jedne pipe. Strašno!'
INTERVJU - Nakon što je detektirano 20 migranata zaraženih koronom u okolici Atene, grčke su vlasti najavile zabrane kretanja u kampovima, što ljudima dodatno otežava život
Još potkraj veljače jedna od glavnih tema u javnosti je bila nova moguća eskalacija migrantske krize pošto je Turska izbjeglicama otvorila svoje granice i pustila ih da odu prema Grčkoj i Bugarskoj, odnosno u EU. Od ožujka, kako se Europom počeo širiti koronavirus, o tome nema ni riječi. O izbjegličkoj drami koja se u sjeni epidemije i dalje odvija na našem kontinentu razgovaramo sa Sarom Kekuš iz Centra za mirovne studije, nevladine organizacije koja već godinama pomaže izbjeglicama i migrantima u Hrvatskoj.
Kakva je trenutna situacija s migrantima u Europi? Pristižu li i dalje iz Turske u Grčku i nastavljaju prema Zapadu i je li njihov broj značajno pao?
- Kretanja su usporena ili ograničena zbog pandemije, no od sredine ožujka na grčkim je otocima evidentirano 38.000 novih tražitelja azila. Prenapučenost, nedostatak sanitarija i ograničen pristup zdravstvenim uslugama u Grčkoj povećavaju rizik od zaraze. U najvećem kampu Moria na Lezbosu je jedna slavina na 1300 ljudi, nema sapuna i Liječnici bez granica ističu kako je prevencija zaraze u takvim okolnostima nemoguća. Nakon što je detektirano 20 migranata zaraženih koronom u okolici Atene, grčke su vlasti najavile zabrane kretanja u kampovima, što ljudima dodatno otežava život.
Pokušavaju li migranti i dalje svakodnevno ući u Hrvatsku i je li se što promijenilo u postupanju hrvatske policije koja im je do sada silom branila ulazak i vraćala ih u BiH odnosno Srbiju?
- Nažalost, u postupanju hrvatske policije ništa se nije promijenilo. Svjedočimo i dalje kršenju ljudskih prava izbjeglica, ali u ovoj situaciji, kada smo svi usredotočeni na pandemiju, takvi slučajevi još više prolaze ispod radara javnosti. Mreža Border Violence Monitoring ovih je dana objavila izvještaj u kojem navodi i slučaj protjerivanja 32 osobe iz Hrvatske u Srbiju u ožujku. Readmisijskim sporazumom te su osobe iz Slovenije vraćene u Hrvatsku nakon čega ih je hrvatska policija prevezla do granice sa Srbijom i natjerala da preko zelene granice prijeđu u Srbiju bez poštovanja readmisijskog sporazuma sa Srbijom. Među njima je bila i jedna trudnica i dvanaestero djece.
Ministar Davor Božinović prije desetak dana rekao je da je pritisak migranata na hrvatskim granicama značajno manji nego prije epidemije jer ih BiH i Srbija ne puštaju iz kampova. Je li, po vašim saznanjima, to točno?
- S obzirom na mjere, posebno apeliramo na ministra Božinovića i MUP da zaustave nezakonita protjerivanja i da osobama koje traže zaštitu u Hrvatskoj omoguće pristup sustavu azila.
Znate li išta o epidemiološkoj situaciji u tim kampovima u BiH i Srbiji? Navodno u jednom kampu u BiH ima pozitivnih na koronu.
- Od organizacija koje pomažu izbjeglicama u Srbiji i BiH saznajemo da nema potvrđenih slučajeva koronavirusa među migrantima u tamošnjim prihvatilištima. Jedna je osoba u BiH bila upućena na testiranje, no test je bio negativan, a pet osoba koje su imale simptome slične Covidu-19 stavljeno je u izolaciju. Većinu kampova u Srbiji čuva vojska i ljudi ih ne smiju napuštati. Kapacitet tih kampova je oko 6000 ljudi, a ima ih oko 9000. Srbija brani ulazak u kampove predstavnicima nevladinih organizacija i prevoditeljima.
Jesu li upravo izbjeglice smještene u prihvatilištima po cijeloj Europi potencijalno najranjivija skupina među kojom bi se mogla proširiti zaraza i jesu li im u tom slučaju zdravstvene usluge dostupne kao i drugim građanima zemalja u kojima borave?
- Uz beskućnike i dio romske populacije, izbjeglice spadaju među najugroženije od epidemije. Kada bi se u prihvatilištima proširio virus, posljedice bi mogle biti katastrofalne s obzirom na to da je mnogima zbog teških životnih uvjeta zdravstveno stanje već ozbiljno narušeno. Veliki je rizik da za njih zaraza bude smrtonosna. U hrvatskim prihvatilištima ljudima je osiguran stalni zdravstveni nadzor i vodi se računa da se drži razmak. No, u posebnom su problemu strani radnici u Hrvatskoj koji su ostali bez posla, a ne mogu se vratiti kući. Ministar Vili Beroš rekao je da će svima u Hrvatskoj biti zagarantirano liječenje ako se zaraze, ali da će strani državljani morati sami podmiriti troškove liječenja. Pitamo se što će biti s onima koji ne mogu platiti liječenje.
Cijeli članak možete pročitati u tiskanome izdanju novoga broja Globusa
Pretplatite se, donosimo Globus sigurno do vašeg doma!
01/22 55 374
pretplata@hanzamedia.hr
