USTAVNI SUD UKINUO MIŠLJENJE ODBORA ZA ETIKU Usvojena tužba četvero zaposlenika Sveučilišta u Zadru u slučaju plagiranja znanstvenih radova
AKADEMSKO NEPOŠTENJE - Ustavni je sud ovih dana ukinuo mišljenje Odbora za etiku u znanosti i visokom obrazovanu u kojem taj Odbor konstatira da je četvero zaposlenika Sveučilišta u Zadru počinilo znanstvenu prevaru plagiranjem, tj. pogrešnim i nepotpunim citiranjem izvora. Riječ je o dvije izvanredne profesorice na zadarskom sveučilištu, Boženi Krce Miočić i Ljiljani Zekanović-Koroni, te o dvoje asistenata, Jurici Grzunovu i Martini Matešić.
Ustavni je sud ovih dana ukinuo mišljenje Odbora za etiku u znanosti i visokom obrazovanu u kojem taj Odbor konstatira da je četvero zaposlenika Sveučilišta u Zadru počinilo znanstvenu prevaru plagiranjem, tj. pogrešnim i nepotpunim citiranjem izvora. Riječ je o dvije izvanredne profesorice na zadarskom sveučilištu, Boženi Krce Miočić i Ljiljani Zekanović-Koroni, te o dvoje asistenata, Jurici Grzunovu i Martini Matešić.
Odluku o ukidanju mišljenja Odbora za etiku donijelo je šesteročlano Vijeće Ustavnog suda pod predsjedanjem Ingrid Antičević Marinović. Ustavni sud u odluci nije negirao da je četvorka iz Zadra počinila znanstvenu prevaru, nego je zaključio da Odbor za etiku u znanosti i visokom obrazovanju nije nadležan donositi mišljenja o pojedinačnim slučajevima kršenja akademske čestitosti. Donesenim mišljenjem, koje nije nadležan donositi, Odbor za etiku je, prema odluci Ustavnog suda, povrijedio ustavno pravo četvero plagijatora sa zadarskog sveučilišta na dostojanstvo, ugled i čast, zajamčeno 35. člankom Ustava.
To je sukus još jedne u nizu odluka Ustavnog suda kojima je taj sud ukinuo mišljenje Odbora za etiku u znanosti i visokom obrazovanju ili mišljenje nadležnog fakultetskog tijela o slučajevima znanstvenih prevara i akademskog nepoštenja. Ustavni je sud tako u slučaju navedene četvorke iz Zadra omogućio da plagijatori ostanu pošteđeni bilo kakve pravne posljedice svog akademskog nepoštenja.
Odbor za etiku u znanosti i visokom obrazovanju je, podsjetimo, tijelo koje imenuje Sabor iz redova uglednih znanstvenika i članova akademske zajednice, a jedna od njegovih temeljnih zadaća jest štititi i promicati akademsku čestitost i poštenje u znanosti i visokom obrazovanju. U siječnju 2018. to je tijelo zaprimilo prijavu docenta zadarskog sveučilišta Đanija Bunje i 300 stranica dokaza koje je priložio. U prijavi je Bunja četvero svojih navedenih kolega iz Odjela za turizam i komunikacijske znanosti Sveučilišta u Zadru teretio da su u izradi četiri znanstvena rada nepotpuno i netočno citirali literaturu koji su koristili te TRL metodu, koju su izumili dvojica američkih znanstvenika s područja turističkog marketinga Parasuraman i Colby, prikazali kao svoju. Isto se dogodilo i u dva diplomska rada koje je mentorirala izvanredna profesorica Ljiljana Zekanović-Korona.
Nakon provedene analize spornih znanstvenih članaka i korištene literature Odbor za etiku u znanosti i visokom obrazovanju je u lipnju 2018. jednoglasno donio mišljenje da je četvorka sa zadarskog sveučilišta počinila znanstvenu prevaru tako što su nepravilno i nepotpuno naveli korištenu literaturu.
Međutim, zadarski profesori i asistenti protiv takvog su mišljenja Odbora za etiku podnijeli ustavnu tužbu. U njoj nisu negirali meritum, tj. mišljenje Odbora da su plagijatori, nego su tvrdili da Odbor za etiku nije nadležan odlučivati u pojedinačnim slučajevima poput njihova.
Vijeće Ustavnog suda pod predsjedanjem Ingrid Antičević Marinović je 17. ožujka ove godine prihvatilo njihovu ustavnu tužbu. "Odbor za etiku ni kao završna instanca, ni inače nije ovlašten odlučivati o pojedinačnim slučajevima kršenja etičkih normi u znanosti i obrazovanju", stoji u odluci Vijeća Ustavnog suda.
Odlučujući o ustavnoj tužbi zadarske četvorke, Vijeće Ustavnog suda pod predsjedanjem Ingrid Antičević Marinović pozvalo se na odluku koju je Ustavni sud donio prije tri godine. U toj odluci iz travnja 2017. Ustavni je sud usvojio zahtjev zagrebačkog rektora Damira Borasa za ocjenu ustavnosti jedne odredbe Etičkog kodeksa Odbora za etiku u znanosti i visokom obrazovanju. Boras je, naime, tvrdio, a Ustavni sud mu dao za pravo, da Odbor za etiku, zahvaljujući odredbi iz Kodeksa koja mu omogućava da odlučuje kao završna instanca u postupcima koji se vode zbog akademskog nepoštenja, prekoračuje svoje ovlasti i narušava autonomiju Sveučilišta.
Uvažavajući Borasov zahtjev, Ustavni je sud 2017. odlučio da Odbor za etiku ne može donositi odluke kao posljednja instanca, nego može davati mišljenja i preporuke. U obrazloženju te odluke, međutim, Ustavni je sud otišao i korak dalje te ustvrdio da Odbor za etiku u pojedinačnim predmetima akademskog nepoštenja ne može davati čak ni mišljenja. Pozivajući se na tu odluku Ustavnog suda iz 2017., Vijeće Ingrid Antičević Marinović u najnovijoj je odluci u povodu ustavne tužbe zadarske četvorke zaključilo da odluku o njihovu akademskom nepoštenju nije mogao donijeti Odbor za etiku, nego isključivo Etičko povjerenstvo zadarskog sveučilišta na kojem četvero profesora i asistenata radi.
Đani Bunja, docent Sveučilišta u Zadru, za Jutarnji je list izjavio da prijavu protiv četvero kolega nije podnio Etičkom povjerenstvu Sveučilišta u Zadru jer nije imao povjerenja u objektivnost i nepristranost tijela zadarskog sveučilišta. Obratio se, tvrdi, izravno Odboru za etiku u znanosti i visokom obrazovanju jer smatra da to nadsveučilišno i izvanparlamentarno tijelo može donijeti objektivno i nepristrano mišljenje. Na pitanje kako je doživio najnoviju odluku Ustavnog suda vezanu uz njih, odgovorio je da ga ona ne iznenađuje s obzirom na sve dosadašnje odluke Ustavnog suda u pogledu plagiranja u znanstvenoj zajednici.
Zanimalo nas je kako na odluku Ustavnog suda, prema kojoj Odbor za etiku u znanosti i visokom obrazovanju nema pravo iznositi mišljenje o pojedinačnim slučajevima akademskog nepoštenja poput zadarske četvorke, gleda predsjednik Odbora, klimatolog i oceanolog Ivica Vilibić. "Mišljenje Odbora za etiku nije pravno obvezujući dokument, to je samo mišljenje, pa mi nije jasno kako bilo koje tijelo, pa i Ustavni sud, može ukinuti nečije mišljenje koje nema pravne posljedice. Da ne kažem da se u odluci Ustavnog suda stalno miješa pojam "mišljenje" i "odluka". Mislim da tome nije potreban nikakav dodatni komentar", rekao nam je Vilibić.
I član Odbora za etiku, akademik Vlatko Silobrčić, prokomentirao je za Jutarnji. "Kako bilo koji sud, a pogotovo Ustavni može ukinuti nečije mišljenje? Ako ukinu mišljenje, što ostaje? Diktatura?" pita se Silobrčić.
Jedno te isto vijeće Ustavnog suda ukinulo dva različita mišljenja o znanstvenom nepoštenju