ŠTO OTKRIVAJU PRVI PODACI DRŽAVNOG ZAVODA ZA STATISTIKU Evo kako je blokada utjecala na život Hrvata i koliko je bilo razvoda u karanteni

PRVI POKAZATELJI - Sudovi nisu radili, pa se razvodi nisu mogli okončati. Hrvatska ne bilježi više umrlih nego prošlog ožujka

Hrvatska se, prema podacima koje je jučer objavio Državni zavod za statistiku, pridružila manjem broju europskih država koje u ožujku, mjesecu ozbiljnog proboja virusa, nisu zabilježile veći broj preminulih osoba od prosjeka tog mjeseca.

Konkretno, u Hrvatskoj je tijekom ožujka preminula 4401 osoba, što je zanemarivih jedan posto više nego u ožujku prošle godine, kada je umrlo 4343 ljudi. U ožujku 2018. preminulo je čak 5145 osoba, a godinu prije njih 4544. No, Hrvatska, upozoravaju stručnjaci, treba pričekati podatke za travanj, u kojem bi se - ako je do toga došlo - mogao vidjeti prvi porast u broju umrlih.

I to ne zbog broja preminulih čija je smrt izravna posljedica Covida-19 - takvih je u Hrvatskoj ukupno 94, odnosno broj je premalen da bi utjecao na konačnu brojku - nego zbog blokade zdravstvenog sustava zbog koje su bili zaustavljeni svi preventivni programi i svi nehitni pregledi i zahvati.

Neke su države, poput Francuske i Španjolske, taj tzv. višak smrti jasno osjetile već u ožujku: u Španjolskoj je ovog ožujka ukupni broj preminulih bio najveći od 1975. . Neke druge, poput Velike Britanije, zabrinjavajući višak bilježe od početka travnja.

Budući da sudovi nisu radili normalnim tempom, u ožujku je zabilježen i najniži broj okončanih razvoda u posljednjih desetak godina. U ožujku 2020. u Hrvatskoj se razveo 251 par, a u istome mjesecu lani njih 900.