BREXIT POGURAO RASPORED Hrvatska bi mogla predsjedati EU-om znatno ranije od očekivanja
Hrvatska bi mogla preuzeti rotirajuće predsjedništvo EU-om u prvom polugodištu 2020. i formalna odluka o tome očekuje se u idućih nekoliko dana, doznaje Hina u petak iz izvora EU-a.
"O tome se u srijedu razgovaralo na sastanku COREPER-a, tijela koje čine veleposlanici zemalja članica, i ta je ideja naišla na veliku potporu", rekao je izvor, dodajući da se formalna odluka očekuje uskoro.
Odluka će biti donesena po pisanoj proceduri, što znači da nema potrebe čekati na sastanke u tijelima Vijeća EU-a.
U Vijeću EU-a postoji odluka o redoslijedu predsjedanja za razdoblje od 1. siječnja 2007. do 1. srpnja 2020. godine.
Prema tome redoslijedu, od trenutačno predsjedavajuće Slovačke, rotirajuće predsjedništvo u prvoj polovici sljedeće godine preuzima Malta, a u drugoj polovici 2017. na redu je Velika Britanija. No, nakon referendumske odluke o izlasku iz EU-a britanska vlada je odustala od predsjedanja.
Stoga se rješenje za novonastalu situaciju vidi u tome da sve zemlje nakon Malte predsjedavaju pola godine ranije. To znači da bi Estonija, koja bi po redoslijedu trebala predsjedavati u prvoj polovici 2018. predsjedavala u drugoj polovici 2017. umjesto Velike Britanije, objašnjava izvor.
Nakon Estonije rotirajuće predsjedništvo preuzima Bugarska u prvoj polovici 2018., zatim Austrija u drugoj polovici 2018. a Rumunjska i Finska predsjedat će tijekom 2019. godine.
Nakon toga predlaže se da rotirajuće predsjedništvo u prvoj polovici 2020. godine preuzme Hrvatska.
Poslije Hrvatske trebao bi se ponoviti postojeći redoslijed, što znači da bi u drugoj polovici 2020. predsjedavala Njemačka, koja je bila prva po redu sadašnjem redoslijedu i koja je predsjedavala u prvoj polovici 2007. godine.
Prema izvorima iz EU-a, prvotna namjera, još dok se nije ni razmišljalo da će Velika Britanija izići iz EU-a, bila je da se Hrvatska u redoslijed predsjedanja za razdoblje nakon 1. srpnja 2020. ubaci između Cipra i Irske. Cipar je po postojećem redoslijedu 12. po redu, što znači da bi u tom slučaju predsjedavala tek u prvoj polovici 2026.
To znači da će Hrvatska najvjerojatnije predsjedavati šest godina ranije nego što je bilo predviđeno po prvotnim idejama te da će predsjedati šest i pol godina nakon ulaska u EU.
Od stupanja na snagu Lisabonskog ugovora, 1. prosinca 2009. uloga zemlje predsjedateljice nije vidljiva kao nekoć, jer sastancima na vrhu europskih čelnika predsjedava stalni predsjednik Europskog vijeća, a ne više premijer zemlje predsjedateljice.
Osim toga, Vijećem za vanjske poslova predsjedava visoka predstavnica EU-a za vanjsku i sigurnosnu politiku. Međutim, svim ostalim formacijama Vijeća predsjedava zemlja predsjedateljica, koja ima vrlo važnu ulogu u usuglašavanju zakonodavnih prijedloga i svih odluka iz nadležnosti Vijeća.
Predsjedanje EU-om uvijek je veliki test ali i prigoda za dokazivanje javne uprave. Tijekom šest mjeseci predsjedanja zemlja predsjedateljica u pravila organizira nekoliko stotina sastanka u svom glavnom gradu ili drugim mjestima u zemlji. To je i velika prilika za pokazivanje vlastitih potencijala široj europskoj javnosti. Tradicionalno, na početku svakog rotirajućeg predsjedništva u glavni grad zemlje predsjedateljice dolazi puni sastav Europske komisije na sastanak s vladom zemlje domaćina. Tom se prigodom organizira i posjet skupine od 50-tak bruxelleskih dopisnika koji izvješatavaju o Europskoj uniji.
Predsjedavanje Unijom je također veliki teret za administraciju. Troškovi se procjenjuju na oko 50 milijuna eura a administrativni kapaciteti, pogotovo stalnog predstavništva pri EU u Bruxellesu, moraju se povećati. Isto tako i diplomatska predstavništva u svijetu i veleposlanstva u državama članicama u to su vrijeme aktivnija jer koordiniraju u ime cijele Europske unije.
Između ostalog, tijekom predsjedavanja Unijom i u Hrvatskoj će se održavati veći broj sastanaka ministara Europske unije, a upravo će naši ministri njima predsjedavati.