Kupiti nekretninu odmah ili pričekati državne subvencije?
Brojni mladi ljudi ovih dana kalkuliraju: kupiti li prvu nekretninu kojom rješavaju stambeno pitanje do kraja godine kako bi iskoristili oslobođenje od plaćanja poreza na promet nekretninama, jer se od iduće godine ukida porezna olakšica, a porez na promet nekretninama smanjuje se s pet na četiri posto, ili pričekati početak godine hoće li zaživjeti najavljena mjera subvencioniranja stambenog kredita na četiri godine, i koliko se ona uopće isplati.
Potaknuti njihovim upitima, u suradnji sa zagrebačkom agencijom za nekretnine Opereta na primjeru prosječnog stana izračunali smo koliko bi se moglo uštedjeti na poreznoj olakšici, koliko bi iznosio porez od 4 posto na promet nekretninama od iduće godine te što bi se dobilo najavljenim subvencijama na stambeni kredit.
Prvo treba istaknuti da se za oslobođenje od plaćanja poreza na promet nekretnine mora ispuniti nekoliko uvjeta, između ostalog da je stjecatelj hrvatski državljani, da će on i njegova obitelj na adresi nekretnine koja je stečena prijaviti prebivalište, da je nekretnina starija od dvije godine (jer se na novogradnju odnosi Zakon o PDV-u kojeg plaća isporučitelj nekretnine) te da ne prelazi određenu kvadraturu. To znači da se oslobođenje od poreza odnosi na kupnju do 50 kvadrata za jednu osobu, do 65 kvadrata za dvije, do 80 kvadrata za tri, do 90 kvadrata za četiri osobe, do 100 kvadrata za pet osoba... Primjerice, ako supružnici kupuju stan do 80 kvadrata, porezna olakšica odnosi se na 65 kvadrata, a porez se obračunava na preostalih 15 kvadrata.
Uzmemo li za primjer stan površine 65 kvadrata koji se prodaje po cijeni od 98.000 eura, a kupuju ga supružnici, porez na promet nekretninama, prema stopi od 5 posto, iznosi 4900 eura. Ako je riječ o kupnji prve nekretnine, oslobođeni su od plaćanja u cijelosti. No, od iduće godine morat će platiti 4 posto poreza, a on bi iznosio 3920 eura.
Ako bi za kupnju istog stana iduće godine uzimali stambeni kredit koji bi država subvencionirala, recimo u eurima na 20 godina, po kamatnoj stopi od 4,5 posto koliko se trenutno može dobiti, mjesečna rata iznosila bi 620 eura, dok bi subvencije na mjesečnoj razini iznosile 310 eura, što je nešto manje od mjesečnog iznosa kamata. U četiri godine, koliko bi trajale subvencije, država bi isplatila 14.880 eura, što znači da bi supružnici bili u plusu nešto više od 10.000 eura, umanji li se ukupna državna subvencija za isplaćeni porez od 4 posto.
No, više bi se isplatilo podizanje kredita na što kraći rok, recimo na 10 godina. U tom slučaju bi mjesečna rata iznosila 1000 eura, a državne subvencije 500 eura. U četiri godine država bi isplatila 24.000 eura, što znači da bi država pokrila i plaćeni porez na promet nekretninama, ali i mjesečne kamate i dio glavnice kredita. Pritom treba naglasiti da se ova mjera ne odnosi samo na starogradnju, već i na novogradnju.
Ipak, pitanje je koliko si građana može priuštiti kredit na tako mali rok otplate, hoće li ova mjera uopće zaživjeti, pod kojim uvjetima i koliko će trajati. Također, na ovaj bi se način poticalo podizanje stambenih kredita jer se plaćanje gotovinom u ovakvoj računici ne isplati.