NOVI UDAR NA HRVATSKE POTROŠAČE Trgovci će kupcima uskoro morati naplaćivati i one najtanje, jednokratne vrećice za voće, povrće i meso?
Ministarstvo zaštite okoliša i energetike u svom prijedlogu Plana gospodarenja otpadom do 2022. godine, o kojem je u petak završena javna rasprava, navodi kako je "potrebno uvesti obveznu naplatu za lagane plastične vrećice za nošenje", ali i sve prodavatelje obavezati da na mjestu prodaje plastičnih vrećica informiraju potrošače o utjecaju prekomjerne potrošnje plastičnih vrećica na okoliš, piše Novi list.
Takve bi obavijesti, navodi se, trebale stajati i na mjestima gdje potrošači sami uzimaju plastične vrećice za voće i povrće, piše Novi list.
U Novom listu iz Ministarstva nisu dobili odgovor na pitanje na koje se točno vrećice odnosi uvođenje obavezne naplate, pogotovo jer većina dućana već naplaćuje sve vrećice, osim onih najtanjih, za zamatanje voća i povrća odnosno mesa. Ustaljena praksa sada će vjerojatno biti unesena i u zakon, kao obaveza za sve.
Hrvatska mora smanjiti broj vrećica u upotrebi zbog direktive EU donesene u travnju prošle godine, koja nas obvezuje da do 2019. godine trošimo najviše 90 vrećica po stanovniku, a do kraja 2025. najviše 40. Pritom se misli na vrećice debljine od 15 do 50 mikrona, a to nisu one najtanje, za voće i povrće. Kako će države članice ograničiti upotrebu vrećica, ovisi o njima, no to je moguće učiniti ili zabranom upotrebe ili njihovom naplatom.
Od 2008. godine njihova upotreba smanjila se za čak 60 posto, no činjenica je da se besplatne – najtanje, jednokratne vrećice za voće i povrće, najviše i koriste. Te vrećice, tanje od 15 mikrona, EU je izuzeo iz direktive donesene u travnju prošle godine, smatrajući da bi njihova manja upotreba mogla dovesti do ugrožavanja sigurnosti hrane.
Prosječni hrvatski potrošač godišnje upotrijebi 150 debljih, višekratnih vrećica, ali još oko 250 onih najtanjih, dakle ukupno oko 400 vrećica.