HORVAT 'Dobit ne treba biti prvi cilj HEP-a i drugih javnih poduzeća'
Tehnički ministar poduzetništva i obrta Darko Horvat rekao je u četvrtak tijekom posjeta Karlovcu kako prvi cilj HEP-a i drugih javnih poduzeća ne treba biti ostvarenje dobiti te kako ona moraju biti pouzdan servis građanima i gospodarstvu.
Komentirajući procjene o 1.700 radnika viška u HEP-u, rekao je kako misli da hrvatska pamet i stručnjaci imaju što reći na HEP-ov plan restrukturiranja, ali se u predizborno vrijeme ne želi forsirati to pitanje.
Trebalo bi uzeti u obzir da HEP i sva druga javna poduzeća u Hrvatskoj ne funkcioniraju samo i isključivo kao trgovačka društva, rekao je Horvat.
Javna poduzeća po njegovim riječima imaju primarni, sekundarni i tercijarni cilj i zbog toga se i zovu "hrvatska", jer, kako je rekao, moraju biti fleksibilan i dobar servis hrvatskim građanima i poduzetnicima, a dobit ne mora biti njihov primarni cilj.
Dodao je kako je restrukturiranje HEP-a otišlo u krivom smjeru te da HDZ-ova analiza pokazuje drukčije stanje od onoga do kojeg su došli konzultanti koje je angažirao HEP.
HEP Operator distribucijskog sustava (HEP ODS) najavio je u četvrtak da će sljedeće godine kroz prirodni odljev i prijevremena umirovljenja napustiti oko 1.300 ljudi, još 200 izdvojiti u novu tvrtku za javnu opskrbu, a za par godina u toj kompaniji bi trebala biti četvrtina manje zaposlenih nego sada.
Prema projektu restrukturiranja HEP ODS-a, koji su zajednički su koncipirali međunarodna konzultantska kuća PricewaterhouseCoopers (PwC) i uprave HEP-ODS-a i HEP-a d.d., uz podršku stručnih timova HEP ODS-a, kroz prirodni odljev i prijevremena umirovljenja tu će kompaniju napustiti oko 1.300 radnika. Povrh toga, više od 200 ljudi će se na temelju Zakona o tržištu električne energije do kraja ove godine, izdvojiti u novu tvrtku, koja će se baviti javnom opskrbom.
Iz HEP-a naglašavaju da su prava njihovih zaposlenika zajamčena kolektivnim ugovorom te da će u idućih nekoliko godina u ODS-u biti oko 20 do 25 posto manje zaposlenih u odnosu na sadašnjih 7.500, što će, kažu, predstavljati znatnu uštedu na troškovima rada.