ORGANIZATORI JAZZ.HR FESTIVALA ZA JUTARNJI GOVORE O PROJEKTU KOJI 2020. SLAVI 30. ROĐENDAN 'Publici želimo predstaviti glazbenike u usponu karijere'

DAVOR HRVOJ I MIRNA GOTT - Jazz.hr Hrvatskog društva skladatelja (HDS) projekt je koji se u gotovo 30 godina postojanja razvio do te mjere da je postao neizostavan dio svake glazbene sezone. Godišnje se odvijaju dva festivala, proljetni i jesenski, u sklopu kojih hrvatska publika ima priliku poslušati vrhunska imena svjetske i domaće jazz scene. Ovoga tjedna počinje festival Jazz.hr/jesen, koji će se od 17. do 19. listopada održati na Muzičkoj akademiji u Zagrebu, a pozadinu čitave priče objasnili su nam Davor Hrvoj i Mirna Gott, koji stoje iza organizacije projekta.

Jazz.hr Hrvatskog društva skladatelja (HDS) projekt je koji se u gotovo 30 godina postojanja razvio do te mjere da je postao neizostavan dio svake glazbene sezone. Godišnje se odvijaju dva festivala, proljetni i jesenski, u sklopu kojih hrvatska publika ima priliku poslušati vrhunska imena svjetske i domaće jazz scene. Ovoga tjedna počinje festival Jazz.hr/jesen, koji će se od 17. do 19. listopada održati na Muzičkoj akademiji u Zagrebu, a pozadinu čitave priče objasnili su nam Davor Hrvoj i Mirna Gott, koji stoje iza organizacije projekta.

Koja je ideja iza projekta Jazz.hr? Kako je sve krenulo?

Davor: Projekt je utemeljio Jazz klub Zagreb koji djeluje pod okriljem Hrvatskog društva skladatelja. Budući da sam bio član predsjedništva, zapravo i prije inicijativnog odbora za osnivanje, od samog sam početka sudjelovao u organizaciji, baš kao i svi drugi članovi predsjedništva, ali za program je na početku ipak bio zadužen Mladen Mazur, a poslije njega Antun Tomislav Šaban, od kojeg sam preuzeo palicu. S obzirom da su se na početku koncerti održavali u ratnom razdoblju, program je bio skromniji i tek su neke zvijezde pristale doći na festival za koji se u novinama pisalo: 'Jazz festival pod zvončićima', kao aluzija na bombardiranje Zagreba. No postepeno je postajalo sve lakše i uspijevali smo dovoditi i svjetske zvijezde jazza. Nerijetko su to bili glazbenici koji su bili proglašavani najboljima u svijetu.

Već nekoliko godina postoje proljetno i jesensko izdanje festivala. Zašto baš takav format?

Mirna: Zapravo je od početka tako. Nakon prvog jesenskog festivala, prije točno 29 godina, već iduće proljeće organizirano je i proljetno izdanje. Ta dva festivala razlikuju se u programskoj ideji, a ta je da jesenski festival predstavlja uglavnom velike zvijezde svjetskog kalibra, a proljetni se osvrće na domaću kremu jazz scene. Naravno da na oba festivala nastupaju i domaći i strani glazbenici, ali naglasak je drugačiji. Osim toga, proljetni festival ima zadani element - Nove nade jazza 'Marjan Marjanović', platforma za neafirmirane glazbenike koji putem natječaja predlažu program i dobivaju priliku za profesionalni nastup na koncertu u sklopu festivala Jazz.hr/proljeće.

Koliko ljudi stoji iza jedne takve organizacije? Što je sve potrebno da bi Jazz.hr festival opstao?

Mirna: Jazz.hr je projekt iza kojeg stoji relativno malo ljudi - Davor Hrvoj je umjetnički ravnatelj, ali s obzirom da je naš jedini novinar koji se dubinski bavi jazz glazbom, a svjetsku scenu prati već 40-ak godina, važno nam je da administrira i Jazz.hr web platformu, koja jedina u Hrvatskoj prati sva događanja na domaćoj jazz sceni - od koncerata, albuma, preko festivala i majstorskih radionica. Davor također vodi dvije radio emisije, kroz koje promovira ne samo projekt Jazz.hr, nego i kompletnu scenu. Osim Davora, važni su nam vanjski suradnici, bez kojih ništa ne bi bilo ostvarivo - savjetnici, tehnički suradnici, naše stručnjakinje za PR i društvene medije, producenti koncertnih dvorana i kazališta u čijim prostorima djelujemo, plakateri, voditelji restorana i hotela s kojima surađujemo, medijski pokrovitelji koji nas godinama prate, web portali i svi oni koje možda nisam spomenula, ali su tu i neizostavni su dio tima. Sad kad to ovako nabrajam, možda nas i nema baš tako malo.

Kako birate program festivala?

Davor: Uglavnom se radi o aktualnim projektima. Želimo publici predstaviti glazbenike koji su u usponu karijere, za koje širi krug publike još nije saznao. To se pokazalo dobrom zamisli jer su mnogi od njih postali zvijezde jazza. Također, razmišljamo o tome kako možemo pomoći hrvatskim jazz glazbenicima - zato pozivamo legende jazza, one koji su stvarali povijest te glazbe - tako možemo omogućiti našim imenima susrete s njima i pohađanje radionica. Osim toga, osmišljavamo naše projekte, primjerice suradnje hrvatskih i stranih glazbenika, što se pokazalo dobrom idejom. Naš je cilj ostvariti razmjene, da strani glazbenici gostuju u Zagrebu, a naši u njihovim zemljama. Do sad smo u tome uspjeli samo jednom, ali nećemo odustati jer to je važno za predstavljanje hrvatskih jazzista izvan Hrvatske.

 

Koliko domaći glazbenici sudjeluju na festivalu? S kime ste dosad najviše surađivali?

Mirna: Na svim projektima trudimo se dati prostora domaćim izvođačima, pa ih onda i spojiti sa stranima. Tako smo prije nekoliko godina imali koncert u čast velikom saksofonistu Ericu Dolphyju, na kojem smo uz veliki sastav Mire Kadoića - Mirokado - ugostili i stručnjaka za Dolphyjevu glazbu, saksofonista i skladatelja Chica Freemana, na kojem je premijerno izvedena suita 'Suite for Eric' Mira Kadoića. Takve multidimenzionalne suradnje uvijek su vrlo zanimljive i publici i samim glazbenicima. Osim što nastupaju na Jazz.hr-u, domaći jazzisti važni su nam i kao partneri u organizaciji glazbenih radionica.

Tako već niz godina uspješno surađujemo sa Sašom Nestorovićem, voditeljem Jazz orkestra Muzičke akademije (koji je također nastupao na koncertima Jazz.hr-a) i Muzičkom akademijom u Zagrebu, koja je prepoznala nastojanje Jazz.hr-a da kroz interaktivne glazbene radionice domaćim glazbenicima omogućimo najbolje mentore u vlastitom gradu. Također, surađujemo i s nekim od jazz klubova s kojima se nadopunjavamo programski i međusobno se podržavamo. Tako se dio naših programa, koji su primjereni klupskom ozračju, odvija u Jazz & Cabaret clubu Kontesa, a odličnu suradnju ostvarili smo i s Kulturnim Centrom Mesnička, ove godine u jazz pretprogramu Muzičkog biennala Zagreb.

S obzirom da se festival odvija već toliko dugo godina, možete li odabrati neki koncert koji vam je posebno ostao u pamćenju?

Davor: Nezaboravan je bio koncert Charlesa Lloyda, ali i mnogi drugi, tu su, primjerice, James Carter, Gonzalo Rubalcaba, Vijay Iyer, Ambrose Akinmusire, Michel Camilo, sastav Oregon - ma previše ih je!

Kakva je uopće trenutačna jazz scena u Hrvatskoj?

Davor: Puno je sjajnih starijih i mlađih, maštovitih, uglavnom školovanih glazbenika, koji u našoj maloj jazz zajednici teško dolaze do nastupa.

Koliko ste zadovoljni odazivom publike na proljetnom festivalu ove godine?

Mirna: Jako smo zadovoljni. Proljetni festival bio je održan na dvije lokacije, što publici nimalo nije smetalo. Dapače, bilo je dobro prihvaćeno to što su različiti programi tražili različita mjesta izvedbe. Atmosfera je bila iznad očekivanja, jer su publika i izvođači razvili savršenu sinergiju na koncertima.

Jazz.hr/jesen ugostit će vrhunske jazz glazbenike. Što publika može očekivati u tri dana festivala?

Davor: Garantiramo vrhunske izvedbe, a moguća su i iznenađenja.

Odmah nakon Jazz.hr/jesen festivala organizirate i Cross Currents Trio.

Davor: Radi se o jednom od najvažnijih projekata na današnjoj glazbenoj sceni. Prije svega, svaki od njih trojice: Dave Holland, Chris Potter i Zakir Hussain, član je gornjeg doma glazbenih lordova. Svi su bili proglašavani najboljima u svojim kategorijama. Holland i Potter već dvadesetak godina sviraju zajedno i znaju se u dušu, oni su srodne glazbene duše. No s Hussainom, najvećim tablistom današnjice, stvorili su novi, poseban glazbeni jezik koji donosi spoj jazza i indijske klasične glazbe, a koji je kritika i publika prihvatila s velikim oduševljenjem i hvalospjevima. Pri tome ne mislimo samo na one koji prate jazz, nego i klasičnu glazbu te world music. Dakle, kad je riječ o publici, ali i kritici, to je stvar ukusa, ali to bi za mnoge mogao biti koncert godine, a pod time opet ne mislimo samo na jazz okružje.

Dok ne traju festivali, što sve zapravo spada pod projekt Jazz.hr?

Mirna: Festivali su najistaknutiji dio Jazz.hr-a, ali tu je već spomenuta web platforma www.jazz.hr, pojedinačni koncerti - naša sezona tijekom koje organiziramo 5 do 6 koncerata i stalno nastojanje da osnažujemo domaće izvođače kroz majstorske glazbene radionice, na koje je ulaz uvijek slobodan, te da ih povezujemo s velikanima svjetskih pozornica. To činimo kroz direktne suradnje, tj. koncerte na kojima ih spajamo u zajedničkom muziciranju, ali i kroz projekte, kao što je 'Ambasador koncerta'. To je novitet ovog festivala - svaki koncert, tj. izvođač dobio je svog 'ambasadora' iz redova domaćih jazzista, koji osim što promovira koncert, ostvaruje osobi kontakt s glazbenim gostima.

 

Trudili smo se spojiti glazbenike sličnih afiniteta i pogleda na glazbeno djelovanje, a mislim da nam je to i uspjelo. Tako je Leszek Moždžer u paru sa sjajnim mladim pijanistom Zvjezdanom Ružićem, koji također teži produhovljenim, ali nesvakidašnjim izvedbama i pomno promišlja svaki svoj projekt. Mak Murtić, svima poznat kao voditelj Mimika ansambla, saksofonist te skladatelj, i ranije je bio oduševljen virtuoznošću i vedrinom harfista Edmara Castañede, pa se sam po sebi nudio kao idealan izbor upravo za Edmarov koncert, dok je gitarist i skladatelj nove generacije Filip Pavić, čiji album je upravo izašao, ambasador koncerta gitarista Ratka Zjače i njegova ZZ Quarteta.

Što možemo očekivati do kraja ove godine? Imate li već planove za 2020.?

Mirna: Imamo velike planove za iduću godinu, kao i uvijek. No 2020. je ipak posebna, jer ćemo proslaviti 30 godina djelovanja projekta. Opširnije o tome ćemo nekom drugom, skorom prilikom!