Ćalović posle saslušanja: Mislim da tužilaštvo 'kupuje vrijeme' za Đukanovića
Izvršna direktorica nevladine organizacije MANS Vanja Ćalović saslušana je 14. oktobra u Specijalnom državnom tužilaštvu povodom slučaja “Pandorini papiri” u kojima se pominju poslovi predsjednika Crne Gore Mila Đukanovića i njegovog sina Blaža, na offshore destinacijama u nekoliko država koje se tretiraju kao “poreski raj”.
Ćalović je iz tužilaštva dobila poziv da dođe na saslušanje dok je od predsjednika države Mila Đukanovića zatraženo da se o navodima izjasni pisanim putem.
Ćalović je nakon saslušanja za Radio Slobodna Evropa (RSE) kazala da ne očekuje da će Specijalno tužilaštvo sa Milivojem Katnićem na čelu sprovesti adekvatnu istragu tih navoda:
“Ja mislim da tužilaštvo nije spremno da vodi ozbiljnu istragu nego će gospodin Katnić na ovaj način samo da kupuje vrijeme za Đukanovića kako bi ovaj pokušao da uništi dokaze i utiče na svjedoke.”
Šta piše u papirima?
MANS je kroz globalni projekat istraživanja offshore poslova pod nazivom "Pandorini papiri" (Pandora Papers), 3. oktobra objavio da su Milo Đukanović i njegov sin Blažo 2012. godine sklopili tajne ugovore o upravljanju njihovom imovinom, skrivajući se iza komplikovane mreže povezanih kompanija iz Velike Britanije, Švajcarske, Britanskih djevičanskih ostrva, Paname i Gibraltara.
"Iz ugovora se vidi da je stariji Đukanović formirao ‘Victoria Trust’, a njegov sin ‘Capecastel Trust’", naveli su iz MANS-a.
Globalnu istragu o offshore finansijskim poslovima pod nazivom “Pandorini papiri” vodio je Međunarodni konzorcijum istraživačkih novinara (ICIJ) sa partnerima iz 117 zemalja.
Ćalović: Ima dovoljno osnova da tužilaštvo istraži poslove Đukanovića
Tokom saslušanja u tužilaštvu Vanja Ćalović je ponovila da se kompletna dokumentacija iz istraživanja “Pandorinih papira” nalazi na sajtu MANS-a, te da tužilaštvo za eventualne dodatne informacije može da se obrati Međunarodnom konzorcijumu istraživačkih novinara iz Vašingtona:
“Mislim da ima dovoljno osnova za tužilaštvo da postupa i utvrdi kakvi su bili tragovi novca budući da smo mi kroz procurela dokumenta mogli da vidimo samo pravna postupanja advokata ali ne i šta se dešavalo sa finansijama. Rekla sam im i da u tim dokumentima ima sasvim dovoljno dokaza. Dali smo adrese u Švajcarskoj, ime i pasoš ženske osobe koja upravlja tim skrivenim trastovima i podatke šta se dešava u Velikoj Britaniji i Londonu. To će im, ukoliko budu htjeli, pomoći da pronađu račun skrivene firme Blaža Đukanovića i podatke čime se ona bavila.”
Iz MANS-a su 3. oktobra saopštili da dokumentacija iz “Pandorinih papira” pokazuje da su kompanije, trustovi koji se pominju, ovlašćeni da za račun Đukanovića mogu kupovati i prodavati nekretnine i firme, otvarati nove kompanije i žiro račune, davati i uzimati kredite i obavljati razne druge poslove.
Kakva je reakcija predsjednika Crne Gore?
Predsjednik Crne Gore Milo Đukanović je u prvoj reakciji potvrdio da je osnovao “Victoria Trust”, ali da nije imao nikakvih poslovnih transakcija niti otvorenih bankarskih računa i da je vrlo brzo vlasništvo nad tom firmom prenio na sina jer se 2012. godine vratio na funkciju premijera.
"U 2012, u vrijeme kada nisam bio na javnoj funkciji u državi i nisam obavljao ni jednu državnu dužnost, radio sam na organizaciji poslovne infrastrukture gledajući da započnem poslovne aktivnosti sa mojim sinom. U to vrijeme ja sam uspostavio Victoria Trust za koji me pitate", rekao je Đukanović MANS-u prije nego su "Pandorini papiri" objavljeni.
Šta je sa Blažom Đukanovićem?
Specijalno državno tužilaštvo (SDT) je prošle sedmice formiralo predmet povodom pominjanja Đukanovića u Pandora papirima.
Vanja Ćalović smatra da je zabrinjavajuće što je pored njenog saslušanja, Milu Đukanoviću omogućeno pisano izjašnjenje, a da tužilaštvo još nije najavilo saslušanje Blaža Đukanovića o njegovim “skrivenim poslovima”.
“On je nekako nestao u cijeloj toj priči i pokušaju specijalnog tužilaštva da zataška ovaj slučaj", primjećuje Ćalović.
U istraživanje "Pandorinih papira" su bili uključeni novinari iz 117 zemalja koji su imali pristup dokumentima iz 14 kompanija za finansijske usluge u zemljama poput Britanskih Djevičanskih ostrva, Paname, Belizea, Kipra, Ujedinjenih Arapskih Emirata, Singapura i Švicarske.
Dokumenti obuhvataju tajno poslovanje osoba iz preko 90 zemalja svijeta, kao i finansijske tajne preko 100 milijardera, državnika i slavnih osoba. Dokumenti otkrivaju vlasnike oko 95.000 offshore kompanija koje stoje iza tajnih kupovina, uglavnom nekretnina.