Plenković otvorio izložbu 'Ako tebe zaboravim… - Holokaust u Hrvatskoj 1941. – 1945. / zadnje odredište Auschwitz'

Predsjednik Vlade Andrej Plenković otvorio je u srijedu u Francuskom paviljonu Studentskog centra izložbu "Ako tebe zaboravim… - Holokaust u Hrvatskoj 1941. – 1945. / zadnje odredište Auschwitz", istaknuvši da je njome iskazana poruka da zaborava ne smije biti jer je zaborav zločina negiranje čovjeka i njegove ljudskosti.

Plenković je podsjetio kako je s obilježavanja oslobođenja nacističkoga logora Auschwitz-Birkenau, te tvornice smrti u kojoj je ubijeno više od milijun ljudi, odaslana poruka odavanjem počasti i pijetetom svih nazočnih lidera i preživjelih svjedoka kao opomena cijelom čovječanstvu kakvi su zločini počinjeni tamo.

Naša generacija, koja je unatoč svemu doživjela prije tri desetljeća ratne strahote i povratak etničkoga čišćenja na tlu Europe, istaknuo je, ima dodatnu odgovornost, uz jasnu osudu tog bezumlja, u kojemu je negacija čovječnosti doživjela vrhunac.

"Ovaj izložbeni prostor u vrijeme Nezavisne Države Hrvatske bio je mjesto osobitoga stradanja Židova iz Zagreba i drugih hrvatskih krajeva, ispred kojega su skriveni od pogleda, uz prugu, bili sabirani i deportirani željezničkim vagonima u koncentracijske logore", rekao je Plenković dodavši kako se "izložba otvara ovdje, jer je ovo mjesto, s kojeg su naši sugrađani, Židovi i drugi, deportirani, ne samo u Auscwitz, nego u još većem broju u logore i mjesta egzekucije na području NDH, a posebno u Jasenovac".

Poručio je kako je izložbom simboličnoga naziva "Ako tebe zaboravim" iskazana poruka koju je hrvatska Vlada u njezinu sadržaju prepoznala i stoga prihvatila pokroviteljstvo.

Naglasio je kako je poruka da zaborava nema i ne smije ga biti, jer je zaborav zločina negiranje čovjeka i negiranje njegove ljudskosti. "Ako tebe zaboravim, prestajem biti čovjek, ako tebe zaboravim prestajemo biti ljudi", rekao je premijer dodavši kako zaboravljamo svaki put kad kao pojedinci ili kao zajednica propustimo ustati protiv bilo kojeg oblika diskriminacije i kad ne ustanemo jasno i glasno u zaštitu ljudskoga dostojanstva, ravnopravnosti i dijaloga.

Zaboravljamo svaki put, istaknuo je, "i kada propustimo jasno progovoriti o holokaustu i osobito o posljedicama nedemokratskoga, totalitarnog i rasističkog ustaškog režima u Hrvatskoj od 1941. do 1945."

Smatra kako je vrijednost izložbe u tome jer jasno pokazuje na sustav terora uspostavljen na području NDH protiv židovskoga, romskog i srpskog stanovništva te protiv hrvatskih antifašista i demokrata, koji su protiv toga bili ustali.

"Izložba je u skladu s nastojanjima, politikom i stavom Vlade", rekao je dodavši kako svi društveno-politički, stručni, znanstveni, napose odgojno-obrazovni mehanizmi moraju pronaći svoje mjesto u njegovanju kulture sjećanja.

Naglasio je kako moraju pronaći svoje mjesto u angažmanu na traženju istine savladavanjem podjela i izgradnjom budućnosti kojoj će tolerancija, dijalog te međusobno uvažavanje postati temelj i krajni zalog mira.

"Slobodna i demokratska Hrvatska uvijek je bila i jest spremna prezentirati bolne i tragične teme iz svoje prošlosti i jasno pravno, politički i civilizacijski osuditi NDH", rekao je premijer.

Ovo je prilika, dodao je, i da još jednom odamo priznanje i prisjetimo se svih hrabrih pojedinaca, koji su se, izlažući vlastiti život, suprotstavili nepravdi i zlu da bi spasili svoje bližnje. Među njima je, istaknuo je, 117 hrvatskih pravednika među narodima kojima se danas kao narod ponosimo. Mislim pritom i na blaženoga Alojzija Stepinca koji je pokazao rijetku hrabrost u tadašnjoj Europi i osobno zaslužan za spašavanje brojnih Židova, napomenuo je.

Izložba je dio, naglasio je, suočavanja s prošlošću. Ona će posebno mladima dati prikaz jednoga tragičnog razdoblja hrvatske povijesti na temelju povijesnih izvora i osobnih sudbina, dodao je.

"Vjerujem da će izložba pridonijeti shvaćanju razmjera zločinačkih ideologija, rasizma i antisemitizma iz kojih je proizišao najmračniji period europske i svjetske povijesti", rekao je premijer Plenković izrazivši nadu i da će potaknuti na promišljanje o posljedicama svih oblika totalitarizma.

Iskustvo iz ove izložbe, smatra, pomoći će nam u novom nacionalnom postavu Republike Hrvatske u državnom muzeju Auschwitz-Birkenau u Poljskoj.

Preživjeli svjedoci koji su danas ovdje su nam poticaj da damo svoj doprinos kako bi i mlađe generacije u vremenu raširenoga digitalnog i anonimnog govora mržnje bile svjesne kamo vodi nizbrdica, koja počinje negiranjem ljudskosti svojih neistomišljenika, poručio je Plenković

Ravnateljica Hrvatskoga povijesnog muzeja Matea Brstilo Rešetar istaknula je kako muzej kao nacionalna i specijalizirana ustanova ima dužnost progovarati o tim temama.

Poseban izazov bio je postaviti izložbu na autentičnom mjestu, s kojega su prugom uz paviljon Židovi bili deportirani u koncentracijske logore, pa tako i u Auschwitz", istaknula je.

O logoru Auschwitz - Birkenau govorio je i preživjeli zatvorenik logora Oleg Mandić.

Naglasak izložbe su sudbine Židova deportiranih u Koncentracijski logor Auschwitz-Birkenau u Poljskoj, a prikazane su kroz fotografije i priče o ubijenima, svjedočanstvima preživjelih te sačuvanim, malobrojnim izvornim predmetima iz logora, fotografijama i dokumentima.

Izložbena građa posuđena je iz hrvatskih i međunarodnih muzejskih i arhivskih institucija kao i od obitelji stradalnika te Pravednika među narodima, a  raspoređena je u četiri tematske cjeline - "Ekskomunikacija", "Koncentracija i likvidacija", "Auschwitz (Oświęcim) – tvornica smrti" i "Sjaj u tami".

Autorice izložbe su Nataša Mataušić i Rajka Bućin, autori postava dizajneri Antun Sevšek i Damir Gamulin.