Hrvatska narodna banka: Srbija nije u poziciji prigovarati o 'Tesla euru'
Tesla je izabran za motiv na nacionalnoj strani eurokovanice na traženje brojnih građana, a Srbija nije u poziciji prigovarati, jer to po europskim regulama mogu samo članice Europske unije (EU) koje koriste euro.
Tako su iz Hrvatske narodne banke, za Radio Slobodna Europa (RSE), prokomentirali negativne reakcije Narodne banke Srbije na uvođenje lika Nikole Tesle na hrvatsku kovanicu eura.
Planirani datum uvođenja eura u Hrvatskoj je 1. siječnja 2023. godine, a do tada je službena moneta u Hrvatskoj kuna, uvedena 1994. godine. Jedna kuna sadrži 100 lipa.
"Da sam ja na čelu Narodne banke Srbije, rekao bih – bravo", komentirao je hrvatski premijer Andrej Plenković najavu Narodne banke Srbije da će reagirati na hrvatsku odluku o stavljanju Tesle na eurokovanicu koju ocjenjuju - neprimjerenom.
"Građani su ti koji su sugerirali da na jednoj od kovanica, u ovom slučaju govorim o centima, bude i Nikola Tesla. Prema tome, mi nikoga nikome ne uzimamo, nego smatramo da je izbor Nikole Tesle - bez obzira što je on u smislu svoje nacionalnosti Srbin, dapače – to je još jedna velika gesta Hrvatske, i ja vidim to samo kao plus. A njegova veličina je naravno neupitna, i možemo reći – doslovno globalnih razmjera. Prema tome, možemo biti samo ponosni na to i ne vidim zašto bi to nekome trebao biti problem. Obrnuto, ja bih rekao - čestitam! Da sam ja na čelu Narodne banke Srbije rekao bih – bravo", poručio je Plenković u izjavi novinarima na Hvaru.
Plenković je podsjetio da se Tesla rodio u Smiljanu na području Hrvatske i u Karlovcu išao u gimnaziju koja i danas nosi njegovo ime, a da Narodna banka Srbije može imati stav ili rezerve, ali da ne može imati utjecaj na proces.
Kako će izgledati kovanica sa Teslom?
Komisija za novac Hrvatske narodne banke (HNB) 21. srpnja utvrdila je konačni prijedlog motiva na nacionalnoj strani eurokovanice.
Šahovnica kao motiv bit će zajednička podloga na svim kovanicama, a ostali će motivi na apoenima biti raspoređeni ovako - na kovanici od dva eura bit će prikazana geografska karta Hrvatske, na jednom euru motiv kune, na 50, 20 i 10 centi Nikola Tesla, a na jednom, dva i pet centa bit će motiv glagoljice. Te kovanice trebaju biti spremne kada Hrvatska 1. siječnja 2023. – kako je planirano – uđe u eurozonu, odnosno kao monetu počne koristiti euro, a ne više kunu.
Narodna banka Srbije ocijenila je hrvatsku odluku kao "prisvajanje kulturnog i znanstvenog nasljeđa srpskog naroda".
Reakciju srpske središnje banke komentirao je i hrvatski predsjednik Zoran Milanović tijekom posjete spomen-sobi ubijenim hrvatskim civilima u ratu u Hrvatskoj u Oklaju, u Dalmatinskoj zagori.
"Tesla je proveo manje vremena u Srbiji nego ja u Oklaju. Tu smo negdje. Hrvatska je s Teslom imala krizu identiteta i ljubav je bila vrlo nejasna. Svojatati Teslu – možda to nije pošteno ni od strane Hrvatske, a od Srbije još manje. On je kulturna, misaona, znanstvena i kognitivna baština čovječanstva", poručio je Milanović koji je podsjetio da je stavljanje Tesle na kovanicu hrvatskih eura podržao i njegov savjetnik za ekonomiju Velibor Mačkić.
Tesla kao brend
Politički analitičar Žarko Puhovski u izjavi za Radio slobodna Europa (RSE) sugerira mogući kontekst ove hrvatske odluke.
"U Hrvatskoj su kod odlučivanja o likovima i simbolima koji će se nalaziti na euru pošli od toga da ipak nešto treba dati ustašama – to je kuna, i nešto uzeti Srbima, a to je Tesla, i to mi se čini da je u mnogo čemu očekivano. Ovo uzeti Srbima treba naravno shvatiti pod navodnicima, jer postoji nekakvo pravo i Hrvatske na Teslu, iako kao država Hrvatska tada naravno nije postojala, ali nije postojala ni srpska nacija u modernom smislu", kaže sugovornik RSE.
On podsjeća da je spomenik Tesli u središtu Gospića na početku rata u Hrvatskoj dignut u zrak, i promijenjeno je ime trgu u Gospiću koji je nazvan po njemu, a da su se stvari polako unazad 10 godina normalizirale.
"I u Hrvatskoj su shvatili da je to brend. A brend je formula koju svi vole. Dakle PR ili brend treba i Hrvatskoj, pa je to Hrvatska i učinila s malim dodatnim veseljem da pokaže Srbiji koliko je Hrvatska ispred nje i koliko Srbija zaostaje. Ništa se neće dogoditi, nitko iz Srbije tu ne može ništa učiniti, i to će se nastaviti do realizacije. A ono što mene uvijek iznova veseli je da ćemo se konačno riješiti jednog od zadnjih simbola NDH, a to je kuna", zaključuje Puhovski.
Hrvatska narodna banka će početkom kolovoza objaviti otvoreni natječaj za idejna rješenja "nacionalne" strane eurokovanice, i sredinom listopada poslat će ih Europskoj komisiji i Vijeću EU odnosno na odobrenje svim članicama europodručja.
Kako navode iz HNB-a, "Uredbom Vijeća (EU) br. 729/2014 uređeno je da u roku od sedam dana od podnošenja prijedloga dizajna svaka država članica čija je valuta euro može obrazloženim mišljenjem upućenim Vijeću i Komisiji uložiti prigovor na nacrt dizajna koji je predložila država članica izdavateljica ako bi nacrt dizajna vjerojatno izazvao nepovoljne reakcije njezinih građana, odnosno ako bi se dizajn mogao smatrati neprimjerenim".
Kako je izabran Tesla?
Dok su drugi motivi rezultat prijedloga eksperata, Tesla je uvršten na temelju internetske ankete. Prema priopćenju središnje hrvatske banke, Tesla je odabran za motiv "na temelju brojnih prijedloga građana koji izrazito cijene genij ovog izumitelja rođenog u Hrvatskoj, u mjestu Smiljanu, u Lici, gdje je smješten i Memorijalni centar 'Nikola Tesla'. Uz spomenike Tesli u Gospiću, Smiljanu i Zagrebu, i Tehnički muzej u hrvatskom glavnom gradu nosi njegovo ime", stoji u priopćenju HNB-a.
Teslin povratak u Gospić
U Gospiću je 4. svibnja ove godine svečano otkriven novi spomenik Tesli, identičan onome kojeg su 1992. godine još uvijek nepoznati počinitelji uništili eksplozivom.
Novi spomenik, inače djelo hrvatskog kipara Frana Kršinića, koji je inače izrađen po mjerama uzetim sa identičnog spomenika postavljenog u Beogradu nije vraćen na isto mjesto u centru Gospića, već nešto dalje, na novoimenovani Trg Nikole Tesle. To je šesti spomenik Tesli u Gospiću, uz još jedan u Smiljanu, koji je sada predgrađe Gospića.
Svjetski poznati znanstvenik Nikola Tesla, koji je, između ostalog, zaslužan za pronalazak indukcionog motora, patente iz područja polifaznih izmjeničnih struja, generatore i motore, kao i prijenos radio valova, rođen je u Smiljanu u Lici 1856. godine, na području Republike Hrvatske, tada u Austro-ugarskoj monarhiji, u obitelji pravoslavnog svećenika. Najveći dio života i radnog vijeka proveo je u Sjedinjenim Američkim Državama.
Dok je Tesla u Gospiću "platio cijenu" ratnih devedesetih uništavanjem spomenika, u Zagrebu nikada nije izgubio ulicu u najstrožem centru grada. Također, 2006. je u Zagrebu u prisustvu kompletnog državnog vrha otkriven Teslin spomenik – rad Ivana Meštrovića - također u najstrožem centru, stotinjak metara od pravoslavne crkve Preobraženja Gospodnjeg.
Njegov rođendan 10. spnja proglašen je 2014. godine Nacionalnim danom Nikole Tesle, a zagrebački Tehnički muzej od 2015. godine nosi ime Tehnički muzej Nikola Tesla.
Sredinom travnja je u Varaždinu otkriven najveći spomenik posvećen Tesli - 12,5 metara visoka i 4,5 tona teška metalna konstrukcija visokog dalekovoda, izložena prvi puta na zagrebačkoj izložbi "Tesla Mind from the Future", a potom je bila izložena u više europskih gradova.