Palmer u Sarajevu sa političarima BiH o izmeni izbornog zakona
Zamjenik pomoćnika državnog sekretara Sjedinjenih Američkih Država Matthew Palmer i izvršna direktorica za Zapadnu Evropu pri Evropskoj službi za vanjske poslove (EEAS) Angelina Eichhorst održali su 4. jula u Sarajevu sastanke sa delegacijama Stranke demokratske akcije (SDA) i Hrvatske demokratske zajednice (HDZ) u Bosni i Hercegovini (BiH).
Predsjednik HDZ-a Dragan Čović izjavio je da je na sastanku bilo riječi o izmjenama Izbornog zakona BiH i razgovore ocenio kao konstruktivne i pozitivne, prenela je agnecija Fena.
"Nismo razgovarali o detaljima, ali smo vrlo jasno prepoznali put u kojem možemo vrlo brzo, ili u relativno kratkom vremenu, doći do rješenja Izbornog zakonodavsta BiH, a koje smo definirali sporazumom u Mostaru 17. juna 2020.godine", istakao je Čović.
Uz zahvalnost predstavnicima EU i američke administracije, Čović je rekao da će takvi razgovori napraviti veliki iskorak, slično kako je nađeno rješenje za Mostar biti pronađeno i rješenje za Izborni zakon BiH.
Predsjednik SDA Bakir Izetbegović izjavio je nakon sastanka da će razgovori koje predstavnici međunarodne zajednice iniciraju sa predstavnicima opozicionih stranaka usmjeriti dalje stvari kada su u pitanju Dom naroda FBiH i izbor članova Predsjedništva BiH.
"Ono za što oni budu spremni, sigurno spremna je i SDA da ide u tom smjeru. Danas su nam potrebni kooperativnost, dobar duh, dobra namjera od svih stranaka koje čine parlamentarnu većinu", rekao je Izetbegović.
Palmer je najavio da će se sutra, 5. jula sastati sa predstavnicima Saveza nezavisnih socijaldemokrata, čiji je lider predsjedavajujći i srpski član predsedništva BiH Milorad Dodik.
Eichhorst: Čuli smo dosta ohrabrujućih poruka
Izvršna direktorica za Zapadnu Evropu pri Evropskoj službi za vanjske poslove Angelina Eichhorst ocijenila je razgovore sa političkim predstavnicima u BiH "veoma dobrim i konstruktivnim".
Cilj razgovora je, kako je rekla, da ohrabre političke aktere u BiH da konačno počnu raditi na važnim temama, uključujući provedbu relevantnih presuda Evropskog suda za ljudska prava, u oblasti vladavine prava.
"Imali smo do sada izuzetno dobar dijalog u kojem smo se dotakli i realizacije i preporuka OSCE, vezano za izborni proces. Čuli smo dosta ohrabrujućih poruka, a osnovni cilj tih poruka je eliminacija diskriminacije koja je utvrđena zakonskim odredbama u BiH: a radi se o eliminisanju diskriminacije, korupcije u izbornom procesu, sprječavanju izbornih krađa i drugih povreda iz Izbornog zakona BiH", kazala je Eichhorst.
Ponovila je da Sjedinjene Američke Države i Evropska unija imaju jedinstven stav o aktualnim pitanjima u BiH.
Matthew Palmer je o ustavnim reformama, implementaciji odluka Evropskog suda za ljudska prava i izmjenama izbornog zakonodavstva u martu 2021. godine razgovarao sa Dodikom i Čovićem.
On je istakao podršku izmjenama izbornog zakonodavstva koje bi riješile integritet i odluke Ustavnog suda, kao i institucionalnom procesu Međuagencijske radne grupe (IAWG) kojim bi se ta pitanja uvela u državni Parlament.
Međuagencijska radna grupa (IAWG) je forum koji prati standarde OSCE-a/ODIHR koji saziva lidere BiH, institucije, uključujući Centralnu izbornu komisiju BiH i druge državne nosioce kako bi se složili i predložili parlamentu izborne reforme neophodne za napredak na evropskom putu i izborni integritet.
Palmer je i ranije, u decembru 2020. govorio o tome kako će biti potrebne izmjene Ustava BiH kao i izmjene struktura vlasti.
O izmjenama Izbornog zakona BiH godinama se spore predstavnici vodećih političkih partija u BiH, SDA i HDZ, koje o ovim pitanjima paralelno pregovaraju uz prisustvo predstavnika međunarodne zajednice.
Nakon što su 17. juna 2020. godine lideri SDA i HDZ-a, Bakir Izetbegović i Dragan Čović potpisali Sporazum o Mostaru, čime je nakon 12 godina građanima tog grada omoućeno da izađu na lokalne izbore, dogovorili su također da se od tada pa tokom narednih šest mjeseci dođe do rješenja oko Izbornog zakona BiH.
Međutim dogovor o Izbornom zakonu BiH još nije postignut, a posljednji sastanak u vezi s tim kao i o Ustavu BiH, ova dva stranačka lidera imali su 3. juna ove godine kada dogovor nije postignut, ali je rečeno da je napravljen pomak te da dalje treba da razgovaraju o tome sa predstavnicima parlamentarnih stranaka.
Što se izmjena Izbornog zakona tiče, Centralna izborna komisija BiH je 8. juna ove godine prezentovala prijedlog te institucije za izmjene Izbornog zakona BiH, a promjene su predložene u svih 20 poglavlja i tiču se osiguranja kvalitetnijeg provođenja izbornog procesa.
Među 14 prioritetnih uslova koje je Evropska komisija postavila pred BiH prije početka pregovora o članstvu su i izmjene Izbornog zakona te izmjene Ustava BiH, kako bi se provele presude Evropskog suda za ljudska prava.