Srpsko narodno vijeće komemoriralo žrtve ustaških zločina u Glini
Krovna organizacija srpske manjine u Hrvatskoj, Srpsko narodno vijeće (SNV) održala je skup sjećanja uz 80. obljetnicu stradanja kako se procjenjuje oko 400 Srba iz Gline i okolnih mjesta. Među stradalima bili su i glinski paroh i proto Bogdan Opačić koje su ustaše poubijale u noći između 12. i 13. svibnja 1941. godine u selu Prekopa pored Gline.
Na skupu su sudjelovali obitelji i potomci žrtava, predsjednik Srpskog narodnog vijeća i saborski zastupnik srpske manjine Milorad Pupovac, potpredsjednik Vlade iz redova srpske manjine Boris Milošević, voditeljica Centra za suočavanje prošlošću Documenta Vesna Teršelič i gradonačelnik Gline Stjepan Kostanjević (HDZ),
Pupovac je u obraćanju ovaj zločin nazvao “ustaškim pogromom i aktom genocida” i založio se da predstavnici Katoličke crkve i Srpske pravoslavne crkve kao predstavnici dviju najvećih crkava na području bivše Jugoslavije daju svoj prilog i odsluže molitve u sjećanje na ljude koji su stradali, bilo u Drugome svjetskom ratu ili Domovinskom ratu u Hrvatskoj.
“Dok predstavnici dviju kršćanskih crkava ne budu osjećali najdublju potrebu da obave zajednički službu na ovakvim mjestima, gdje su stradali Srbi, i na onima gdje su stradali Hrvati, izmirenje među nama neće biti potpuno”, rekao je Pupovac.
“Pratimo kakve poruke šalju predstavnici crkava, slušamo što govore najviši predstavnici i Katoličke crkve i Pravoslavne crkve u svijetu, te smatramo da nije dovoljno da samo politički predstavnici čine dobre geste priznavanja međusobnih stradanja jer glas i utjecaj crkava, njihove poruke mogu biti uvelike snažnije”, ocijenio je čelnik SNV-a.
Po njegovoj ocjeni, takv bi potez crkava pridonio da se prekine sa zlom politikom sjećanja i da se gradi politika sjećanja koja ne ide prema konfrontaciji i udaljavanju, nego prema pomirenju i približavanju. On je upozorio da i danas i na hrvatskoj i na srpskoj strani ima ljudi koji ne shvaćaju da politika sjećanja posijana 90-ih godina samo produžuje zlo i omogućuje da ideologija zla i dalje opstaje.
Voditeljica Documente Vesna Teršelič kazala je kako u udžbenicima povijesti valja ispraviti da se stradale Srbe, Židove i Rome naziva žrtvama holokausta, već da to treba nazvati genocidom nad Srbima i genocidom nad Židovima i Romima.
“U zadnjih nekoliko mjeseci ima nekih koraka prema osudi zločina NDH, ali ih je potrebno više jer svi svjedočimo dugom revizionizmu od 1991. godine do danas”, poručila je Vesna Teršelič. Ona se založila da se Hrvatskom domu u Glini vrati ime Spomen-doma, a da se u slučaju potrebe Hrvatski dom izgradi negdje drugdje.
U ime grada Gline na skupu sjećanja sudjelovao je i u komemoraciji sudjelovao i gradonačelnik Stjepan Kostanjević (HDZ), koji je rekao da je grad "napravio plan da se prostor uz Hrvatski dom primjereno uredi za sjećanje na sve žrtve stradale u jednom režimu”.
Za vrijeme kvislinške NDH, ustaše su u Glini još dvaput počinili masovne zločine nad Srbima - u noći 29. na 30. srpnja 1941. te 3. kolovoza 1941. u glinskoj pravoslavnoj crkvi kada je zaklano najprije 200, a onda pogubljeno između 800 i 1.000 stanovnika okolnih sela. Potom su ustaške vlasti porušile glinsku pravoslavnu crkvu.
Na mjestu te crkve 1969. godine izgrađen je Spomen-dom s izloženom muzejskom i arhivskom građom o srušenoj crkvi i počinjenim zločinima u njoj i u glinskome kraju. Pred Spomen-domom 1988. godine dovršeno je spomen-obilježje sa poimeničnim popisom 1.564 postradale žrtve iz Gline i okolnih sela u proljeće i ljeto 1941. godine.
Nakon akcije “Oluja” 1995. godine Spomen-dom preimenovan je u Hrvatski dom, a spomen-obilježje pred zgradom je demolirano i potom uklonjeno.