Novo oružje: Roboti i umjetna inteligencija u ruskoj vojsci

Bespilotne letjelice u ruskoj vojsci zasada tek uče napadati neprijatelja dok krstareće rakete to odavno znaju. Najmodernije pametne rakete tipa "Granit" i "Oniks" uništavaju neprijatelja vlastitom snalažljivošću.  

Koga napada "raketni roj"? Već sada postoji softver koji omogućava da se istovremeno rukovodi grupom od šest letjelica, rekao je za RBTH Hrvatska šef znanstveno-proizvodne tvrtke "Setecentričeskie platformy" Aleksandar Močalkin. Na testiranju je prijenos izviđačkih podataka realiziran iz različitih kutova, zahvaljujući čemu je izrađen trodimenzionalni model terena. U perspektivi će "roj bespilotnih letjelica", po riječima konstruktora, napadati neprijateljske avione, helikoptere i krstareće rakete.

Kako bi 'spavajući' sateliti Rusije mogli uzrokovati kaos na Zapadu?

Princip po kojem funkcionira ovaj sustav je relativno jednostavan: na bespilotne letjelice se postavlja specijalni softver i hardver koji regulira ponašanje drona u odnosu na druge sudionike "roja", a također nekoliko senzora za orijentaciju u prostoru. Pa ipak, u ovoj fazi nitko neće poslati drone da samostalno ratuju. Sada njihov rad kontroliraju operateri s daljinskim upravljačem u rukama. Močalkin nije mogao precizirati kada će biti napravljen sljedeći korak u pravcu samostalnijeg funkcioniranja sustava. "Ako princip samoorganiziranja robota riješen, ipak zasada nije dostignut nivo na kojem oni mogu donositi samostalne odluke u situaciji koja se mijenja. To znači da će predloženi sustav biti samo robotizirani kompleks, tj. rješavanje postavljenog zadatka neće biti moguće bez operatera", dodao je.  

Pametne rakete U uskospecijaliziranom sektoru strateških nuklearnih snaga odvraćanja i vojnopomorskog naoružanja ruski znanstvenici su još 1970-ih uspjeli napraviti prve rakete s umjetnom inteligencijom. Među njima je "Granit" - supertajna protubrodska krstareća raketa ratne mornarice Rusije (prema klasifikaciji NATO-a SS-N-19 Shipwreck - "Brodolom"). To je prvi sustav naoružanja koji posjeduje umjetnu inteligenciju sličnu ljudskoj. Zbog brzine, nepredvidivosti i moći dobila je naziv "ubojica nosača zrakoplova". Ovu raketu posjeduju nuklearne raketne krstarice projekta 1144 "Orlan" i jurišne podmornice projekta 949 "Antej".

Zašto Rusija užurbano pravi novu nuklearnu raketu?

"Osobenost sustava navođenja rakete na cilj je u tome što su u njenom softveru zabilježeni elektronski i fizički portreti stranih ratnih brodova", rekao je za RBTH Hrvatsla Vladimir Poljačenko, suradnik muzeja vojnoindustrijske korporacije "Znanstveno-priozvodno udruženje za strojogradnju", gdje je ovaj sistem napravljen. Po njegovim riječima, to nisu samo razmjere i konture objekata, nego i podaci o različitim elektromagnetskim i drugim poljima koja posjeduje samo taj tip broda. "Softver posjeduje i čisto taktičke podatke o tipu brodskih formacija, što mu omogućuje da točno odredi kojoj formaciji se približava raketa - konvoju, nosaču aviona s pratećim brodovima ili desantnoj skupini brodova - i da napadne glavne ciljeve", dodao je. Krstarica i podmornica imaju 24 raketna lansera u kojima se nalaze "Graniti". Ove rakete se ispaljuju u plotun. Prva lansirana raketa će "čekati" sve koje idu za njom, zaključno sa dvadeset četvrtom, i sve one će obaviti manevre blizu točke s koje su lansirane.

Armata gotovo nevidljiva u infracrvenom spektru

"Kada se sve rakete nađu u zraku one naprave formaciju i počinju napad. Samo jedna od njih može vidjeti cilj, i ona ostalima 'javlja' njegovu lokaciju i znak. Ona predlaže taktiku napada i dijeli uloge, tj. određuje tko će napasti, a tko će se žrtvovati privlačenjem neprijateljske protuzračne obrane. Nakon toga počinje boj ", istaknuo je stručnjak. Kada unište glavni cilj rakete odmah ponovno raspoređuju zadatke i počinju s uništavanjem ostalih ciljeva, opet počevši od najvažnijeg. Nemoguće je izbjeći susret s rojem "Granita". Ove rakete lete nadzvučnom brzinom i intenzivno manevriraju tako da ih suvremeni radari praktički ne vide. Njihov napad se može uočiti samo vizualno, kada uglavnom više nema vremena za donošenje odluka o samoobrani.

Izvor: Dmitrij Rogulin/TASS

Što slijedi poslije "Granita"? Umjesto rakete "Granit" ruska mornarica već dobiva najmodernije rakete P-800 "Oniks" (po klasifikaciji NATO-a SS-N-26 Strobile). One su manje od "Granita", ali su naslijedile njegov sustav umjetne inteligencije. Po riječima zamjenika ministra obrane Jurija Borisova, Ministarstvo obrane je donijelo odluku da modernizira ruske nuklearne podmornice projekta 949 tipa "Antej" i teške nuklearne raketne podmornice projekta 1144 tipa "Orlan". Umjesto 24 "stara" raketna sustava "Granit" u svaki slobodni lanser će biti postavljena tri kontejnera s raketama "Oniks". Tako će brodovi umjesto sadašnjih 24 dobiti 72 nove nadzvučne krstareće rakete zahvaljujući kojima će brodovi postati prave morske tvrđave u oceanu. Prva krstarica projekta 1144 "Admiral Nahimov" već je u Severodvinsku i čeka novo naoružanje, a na ruskom Dalekom istoku nalazi se prva podmornica projekta 949.