Reakcija Rusije na odbijanje Španjolske prihvatiti "Admirala Kuznjecova"

Madrid nije dozvolio ruskom brodu da dopuni gorivo u luci grada Seute.

Brodovi iz grupe Sjeverne flote Ratne mornarice Rusije na čelu s krstaricom i nosačem zrakoplova "Admiral Kuznjecov" prošli su La Manche i 26. listopada su plovili u smjeru Gibraltara. Njihova putanja i zadaci se, po riječima glasnogovornika predsjednika RF Dmitrija Peskova, nalaze u "zatvorenim kuvertama s natpisom 'Strogo povjerljivo'". Pa ipak, kako je ranije priopćilo španjolsko Ministarstvo vanjskih poslova,  brodovi su 28. listopada trebali uploviti u luku Ceuta (enklava u Sjevernoj Africi). Kako je istaknuo službeni Madrid, odgovarajuća dozvola je izdana još u rujnu.

Međutim, kada se u medijima pojavila vijest da će brodovi uskoro pristići, na Španjolsku se obrušila lavina kritike od strane saveznika iz NATO-a. Glavni tajnik Saveza Jens Stoltenberg je istakao da u nekim drugim uvjetima ne bi imao ništa protiv tankiranja ruskih brodova, ali sada je krajnje uznemiren zbog toga što "oni mogu biti iskorišteni za napade na Alep". Slične izjave su dali i političari i predstavnici vojnog vrha iz Velike Britanije i SAD.

U samoj Španjolskoj su protiv ulaska ruskih brodova u Ceuta najglasniji bili predstavnici Katalonske republikanske ljevičarske stranke. U njihovoj informativnoj službi za "Kommersant" je potvrđeno da su članovi španjolskog Kongresa zastupnika iz ove partije zahtijevali od vršitelja dužnosti ministra vanjskih poslova Josea Manuela Garcia-Margalja i vršitelja dužnosti ministra obrane Pedra Morenesa da objasne zašto se ruski brodovi koji sudjeluju u sirijskoj operaciji opslužuju na teritoriju članice NATO-a. Vlasti Ceute su u početku bile obeshrabrene ovim događajima. Od 2011. godine je u ovoj luci, prema podacima koje iznosi list El Pais, boravilo preko 60 ruskih brodova. "Kriteriji za dopuštanje ulaska u Ceuta su sigurnost prirodne sredine, grada i njegovog stanovništva", citira izdanje The Spain Report izvore u administraciji luke. Međutim, pod plotunom kritike španjolsko Ministarstvo vanjskih poslova je jučer objavilo da "održava konzultacije radi preispitivanja odluke". Sredinom dana je El Pais, pozivajući se na diplomatske izvore, priopćio da će odluka o dopuni goriva biti anulirana ukoliko se potvrdi da brodovi plove u Siriju. Ne čekajući rasplet situacije ruske vlasti su same odustale od te ideje. "Potvrđujemo da brodovi neće svraćati u luku Ceuta, jer su promijenili putanju", priopćila je veleposlanstvo RF u Španjolskoj.  

Reakcija Moskve Glasnogovornik veleposlanstva Vasilij Nioradze je u razgovoru s dopisnikom Komersanta pozvao javnost da ne dramatizira ovu situaciju. "Usuglašavanje sličnih slučajeva  je rutinska procedura", istako je on. "Mi smo unaprijed uputili molbu, a prilikom donošenja odluke vodi se računa o međunarodnom pravu i zahtjevima zemlje koja prihvaća brod. Sada je donesena ovakva odluka, a u drugoj prilici će odluka biti drugačija ".

10 podataka o novom ruskom arktičkom helikopteru

Sustav A-235 će pokrivati tri sloja atmosfere Zemlje. Antibalističke rakete velikog visinskog dometa, koje se prave na bazi 51T6, moći će uništavati ciljeve udaljene 1 500 km na visini od 800 km. Rakete srednjeg visinskog dometa tj. obnovljenog sustava 58R6, namijenjene su za uništavanje ciljeva udaljenih 1 000 km na visini od 120 km, dok će stratosfera biti pokrivena antibalističkim raketama manjeg visinskog dometa 53T6M ili 45T6 (na bazi 53T6) za ciljeve udaljene 350 km na visini 40-50 km.

Antibalističke rakete velikog visinskog dometa najvjerojatnije će nositi nuklearno punjenje, dok će ove druge imati kinetičku bojevu glavu. U kolovozu 2014. godine najavljen je početak testiranja novih antibalističkih raketa za sustav A-235 „Samolet M“.

 

PRO stražari nad Moskvom

Sadašnji ruski sustav PRO, koji se koristi od 1971. godine i koji je u sastavu sustava obrane Moskve i centralnog industrijskog područja, ima radarsku stanicu 5N20 „Don 2N“, dva zapovjedno-kompjuterska punkta 5K80 s kompjuterskim sustavima „Эlbrus“ i „Zarja“ povezanih sa satelitskim sustavom „Oko“ i „Oko 1“ za otkrivanje starta interkontinentalnih balističkih raketa, kao i 32 antibalističke rakete velikog visinskog dometa 51T6 i 68 antibalističkih raketa manjeg visinskog dometa 53T6.

Antibalistička raketa 51T6 (A-925) „Azov“, koja po klasifikaciji NATO-a ima oznaku SH-11/ABM-4 GORGON, može presretati ciljeve izvan atmosfere. Na žalost, ove rakete su 2002-2003. godine povučene iz arsenala jer im je istekao radni vijek. Tada su njihovi ukopani silosi za lansiranje konzervirani, tako da se sada mogu iskoristiti za smještanje novih antibalističkih raketa velikog visinskog dometa.

Antibalistička raketa manjeg visinskog dometa 53T6 (PRS-1), koju NATO klasificira kao SH-08/ABM-3A GAZELLE, i dalje je na borbenom dežurstvu.

Glasnogovornik Ministarstva obrane RF Igor Konašenkov je ovu situaciju sagledao iz drugog kuta. Po njegovim riječima, ruski vojni vrh je predvidio mogućnost "da uz suglasnost španjolske strane pojedini ratni brodovi ili brodovi za njihovo opsluživanje iz te skupine mogu svratiti u luku (Seute - 'Kommersant')". Međutim, Ministarstvo obrane Rusije, po njegovim riječima, nije uputilo nikakvu službenu molbu Madridu. Konašenkov je dodao da su "predstavnici španjolskog rukovodstva saopštili da zbog pritiska SAD i NATO-a na njih svraćanje ruskih brodova u luku Ceuta nije svrsishodno". Vlasti Španjolske nisu davale nikakve javne izjave tim povodom. Tankiranje nije problem  

Nije to nikakva tragedija Direktor Centra za analizu strategija i tehnologija (CAST) Ruslan Puhov ne vidi nikakvu tragediju u promjeni putanje "Admirala Kuznjecova". "Mi bez problema možemo dopuniti gorivo u Alžiru ili na Malti. Ja bih prije rekao da će to biti u Alžiru, jer je Malta članica Europske unije i imat će iste probleme kao Španjolska ", rekao je za" Kommersant ". Po riječima ruskog eksperta, predstojeći dolazak grupe "Admirala Kuznjecova" u Siriju teško da će znatno izmijeniti odnos snaga u regiji, ali će omogućiti Rusiji da podigne svoj međunarodni prestiž.

"Francuzi koriste nosač zrakoplova u toj regiji jer nemaju bazu, a mi imamo bazu", istaknuo je stručnjak. "'Kuznjecov' vjerojatno ide u pohod radi uvježbavanja. Piloti palubnih zrakoplova moraju trenirati, a Sirija im pruža mogućnost da se vježbaju u ratnim uvjetima". Ekspert CAST-a Andrej Frolov dodaje da pohod "Admirala Kuznjecova" ima i "reklamnu komponentu": "Indija razmišlja o eventualnoj kupnji palubnih lovaca MiG-29K / KUB za buduće nosače aviona, tako da će demonstracija njihovih mogućnosti u Siriji pomoći Nju Delhiju da brže donese odluku ".