Putin govori o svom djetinstvu u SSSR-u i o poslu u KGB-u
"Improviziramo. Ovdje nema pravila", kaže Oliver Stone u prvim scenama filma"Intervjui s Putinom" ("The Putin Interviews"), odmah poslije titlova sa matrjoškom i srpom i čekićem. Film u kojem poznati američki redatelj, autor više od 25 dokumentarnih i igranih filmova, razgovara s ruskim predsjednikom o politici i životu sniman je duže od godinu dana - od prosinca 2015. do veljače 2017. godine, tako da su Oliver Stone i Vladimir Putin imali vremena da porazgovaraju na mnoge teme. Prvi dio filma je prikazan 12. lipnja na američkom TV kanalu Showtime. Ukratko navodimo najzanimljivije detalje. Što smo novo saznali o ruskom lideru?
Džudo i KGB
Film počinje razgovorom o Putinovoj mladosti. Putin je bio sin mehaničara i sudionika Velikog otadžbinskog rata, ali, kako sam priznaje, nije bio poslušno dijete. Odrastao je na ulici. Na njega su vrlo snažno utjecali treninzi džudoa: "Zahvaljujući tome je moj život počeo se mijenjati nabolje". Ova borilačka vještina ga je naučila biti fleksibilan i spreman napravi neki ustupak radi konačne pobjede. Putin je ispričao Stoneu kako je još u mladosti želio raditi u KGB-u i kako je upisao Pravni fakultet na Lenjingradskom sveučilištu upravo da bi bio primljen u obavještajnu službu.
Raspad SSSR-a i surove devedesete
Putin je detaljno objasnio Stoneu svoju čuvenu izjavu da je raspad SSSR-a najveća geopolitička katastrofa 20. stoljeća. "Sovjetski sustav loše funkcionirao, kaže ruski predsjednik, i promjene su bile nužne, ali su greške u reformama imale užasne posljedice. Shrvan je sustav socijalne zaštite, potpuno su zaustavljeni čitavi sektori gospodarstva, faktički je uništen sustav zdravstva", nabraja Putin. Pored toga, po njegovim riječima, 25 milijuna Rusa se neočekivano našlo u inozemstvu, a zemlja je bila na rubu građanskog rata. Putin je došao u Moskvu 1996. godine (početkom 1990-ih je bio pomoćnik gradonačelnika Sankt Peterburga), a nekoliko mjeseci kasnije postavljen je na čelo Federalne službe sigurnosti (FSB), da bi ga 1999. godine Boris Jeljcin (prvi predsjednik Rusije) izabrao za premijera i "nasljednika". "Ja ne znam zašto je Jeljcin izabrao mene", kaže Putin, i dodaje da nije odmah prihvatio funkciju premijera, a kada je prihvatio dugo nije bio siguran da se Jeljcin možda neće predomisliti. Putin kaže da se najviše brinuo za svoju djecu i razmišljao "gdje će ih sakriti" ako nešto krene naopako i ako mu život bude u opasnosti. O Jeljcinu Putin govori s poštovanjem, i priča kako se Boris Nikolajevič nikada nije plašio da preuzme odgovornost, što je bila jedna od njegovih dobrih osobina. Stone je ubacio potpitanje o problemima prvog predsjednika s alkoholom. Putin je na to odgovorio: "Da se ne lažemo, bilo je i toga".
Nepovjerenje prema SAD i NATO-u
Tijekom jedne od posljednjih posjeta predsjednika SAD Billa Clintona Rusiji na samom početku Putinovog mandata novi ruski predsjednik je u polušali rekao da bi Rusija možda mogla ući u NATO. "Clinton je odgovorio: 'Može, ja nemam ništa protiv', a cijela američka delegacija se unervozila", priča Putin. On je uvjeren da SAD diktiraju NATO-u svoju volju i zato ne bi dopustile da Rusija kao država s neovisnim stavovima uđe u savez.
U razgovoru s redateljem Putin je ponovio ono što je već puno puta rekao: nesuglasice između Rusije i Zapada su, po njegovom mišljenju, uvjetovane time što Amerika kao vodeća zemlja zapadnog svijeta ne želi razvijati dijalog s Rusijom. Putin je uvjeren da SAD doživljavaju sebe kao jedinu veliku svjetsku silu, a posljedica je imperijalistički način razmišljanja i agresivna vanjska politika. "To stvara smetnje i probleme", smatra ruski državnik.
Prema Putinovom mišljenju, rat u Čečeniji je upečatljiv primjer situacije u kojoj su SAD unatoč vlastitoj retorici djelovale protiv Rusije. Ruski predsjednik smatra da su tada određeni krugovi u Washingtonu podržavali čečenske separatiste, i to ne samo politički, nego i financijski. Putin kaže da ima dokaze te potpore i da ih je predočio predsjedniku Georgeu Bushu Mlađem.