Predstavnički dom Parlamenta Federacije BiH prihvatio prijedlog izmjena Zakona o Južnoj interkonekciji
Predstavnički dom Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine (FBiH) prihvatio je većinom glasova na vanrednoj sjednici Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o gasovodu "Južna plinska interkonekcija Bosna i Hercegovina i Republika Hrvatska".
U tajnom elektronskom glasanju, podršku je dalo 79 zastupnika, dva su bila protiv i jedan suzdržan. Nakon glasanja, vanredna sjednica je završena.
Da bi ovaj zakon stupio na snagu, potrebno je da ga u istom tekstu odobri i Dom naroda, čija je sjednica sazvana za 15. april.
Južna plinska interkonekcija je planirani gasovod koji bi Bosnu i Hercegovinu povezao s hrvatskom plinskom mrežom i LNG terminalom na otoku Krku, čime bi se omogućila diversifikacija izvora snabdijevanja plinom.
Izmjene i dopune zakona dolaze u trenutku kada se Federacija BiH suočava s pritiskom rokova koje je postavila Evropska unija u vezi s potpunom obustavom uvoza ruskog plina od januara 2028. godine.
Ministar energije, rudarstva i industrije FBiH Vedran Lakić ranije je upozorio da BiH, koja nema vlastitu proizvodnju plina, mora ubrzati realizaciju alternativnih pravaca snabdijevanja kako bi izbjegla ozbiljne poremećaje u energetskom sektoru.
Predloženim izmjenama zakona omogućava se uključivanje američkog investitora u realizaciju projekta Južna interkonekcija. Riječ je o kompaniji AAFS Infrastructure and Energy d.o.o., registrovanoj u Sarajevu, koja je u potpunom vlasništvu američke firme AAFS Infrastructure and Energy LLC.
Prema obrazloženju Vlade Federacije BiH, osnovna trasa gasovoda ostaje nepromijenjena, ali su predviđeni dodatni odvojci, uključujući i novi krak prema Tuzli.
Planirano je da trasa počinje u Travniku, prolazi kroz Tomislavgrad i Posušje, prelazi granicu s Hrvatskom kod Imotskog te se spaja s hrvatskim plinskim sistemom na području Makarske, uz nastavak prema Splitu.
Izmjenama zakona izbrisana je ranija odredba prema kojoj je domaća kompanija BH Gas trebala biti nosilac projekta. Iz Vlade FBiH navode da BH Gas i dalje ostaje bitan dio sistema te da ima obavezu razvoja drugih interkonekcija, uključujući sjevernu i zapadnu.
Bosna i Hercegovina se trenutno snabdijeva isključivo ruskim plinom koji dolazi Turskim tokom preko Srbije, jednim gasovodom od Zvornika do Sarajeva, izgrađenim prije oko četiri decenije.
Iz Vlade FBiH ranije su poručili da je Južna interkonekcija jedan od najznačajnijih infrastrukturnih i energetskih projekata za Federaciju BiH i državu BiH, jer direktno utiče na sigurnost snabdijevanja, stabilnost energetskog sistema i ekonomski razvoj.
Procijenjena vrijednost izgradnje projekta kreće se između 405 miliona i 810 miliona eura, u zavisnosti od konfiguracije terena, materijala i tehničkih rješenja.