Slučaj aktiviste razotkriva razmjere digitalnog nadzora u Kazahstanu

Nakon što je javno pozvao na oslobađanje članova kazahstanskog pokreta za ljudska prava Atazhurt, policija je Bagdata Togisbajeva zadržala u pritvoru pet dana. Ono što mu se učinilo čudnim nije bio boravak iza rešetaka, već način na koji je njegov telefon radio nakon toga.

Aktivista iz okruga Tolebi u regiji Turkistan, poznat po kritikovanju vlasti na društvenim mrežama, bio je prisiljen ostaviti svoj telefon, pametni telefon Xiaomi Redmi Note 10, kod nadležnih organa tokom pritvora.

Kada se vratio kući, Togisbajev je primijetio nešto uznemirujuće. Njegov mobitel je uputio automatski poziv koji se inače aktivira prilikom paljenja uređaja – i to njegovoj mlađoj sestri.

"Kada sam to saznao, odmah sam pomislio: 'otključali su mi telefon'. Inače je moj telefon bio zaključan i postavljen na 'avionski režim' rada", izjavio je za Kazahstanski servis RSE.

"Nekoliko dana kasnije, vratio sam se kući, otvorio telefon i pristupio mapi '2gis'. Otkrio sam da su uključili funkciju koja pokazuje moju lokaciju drugima. Podesili su je tako da se informacije automatski emituju kad god se povežem na internet", rekao je Togisbajev.

Od tada je počeo preduzimati mjere opreza, često ostavljajući pametni telefon kod kuće danima ili sedmicama, uključujući ga samo nakratko.

Kazahstanske vlasti nisu komentarisale tvrdnje Togisbajeva na upit RSE, ali se njegove sumnje čine opravdanim.

Istraga RSE potvrđuje da kazahstanske vlasti posjeduju alate sposobne za zaobilaženje lozinki na pametnim telefonima i laptopima.

Među njima je UFED, forenzički sistem izraelske proizvodnje kompanije Cellebrite, sposoban za izvlačenje poruka, fotografija, historije preglednika, čak i izbrisanih podataka.

UFED se legalno koristi u mnogim zemljama, ali isključivo od agencija za provođenje zakona i uz sudsko odobrenje. Može se koristiti samo ako vlasti imaju fizički pristup uređaju.

RSE je pregledao podatke o uvozu i izvozu koji pokazuju kako su UFED sistemi stigli do Kazahstana.

Uređaji su kupljeni od kompanije "Georgian Digital Forensics", koja se predstavlja kao regionalni zastupnik Cellebritea.

Dvije kazahstanske kompanije, AskomMET i IRPLAB, uvezle su UFED sisteme iz Gruzije tri puta u periodu 2022–2023. godine, prema analizi podataka iz baze ImportGenius.

Ovaj put je dodatno potvrđen e-mailom od 13. februara 2025. godine, u koji je RSE imao uvid, a koji je Albert Avraham Katsir, izvršni direktor prodaje u Cellebriteu, poslao Giorgiju Akhalaiaju, zvaničniku Ministarstva unutrašnjih poslova Gruzije.

U e-mailu Katsir piše: "Iz cijele regije Kavkaza, Gruzija je jedina zemlja u kojoj možemo prodavati svoja rješenja. Nažalost, po prvi put izražavam zabrinutost da bi Gruzija u bilo kojem trenutku ove godine mogla biti blokirana za prodaju naše opreme".

U e-mailu, koji je javno dostupan na portalu za državne nabavke Gruzije, ne precizira se šta je točno izazvalo Katsirovu zabrinutost.

Cellebrite se predstavlja kao dobavljač digitalnih forenzičkih alata isključivo za legalnu upotrebu.

Prema navodima kompanije, njihova rješenja su dizajnirana za istrage nakon događaja, a ne za preventivni nadzor, te su regulisana strogim politikama licenciranja.

Kompanija tvrdi da provjerava klijente na osnovu njihovog odnosa prema ljudskim pravima i da može onemogućiti pristup svojoj tehnologiji u slučaju kršenja istih.

U martu 2021. godine, Cellebrite je zvanično objavio da će prestati prodavati svoja rješenja klijentima u Ruskoj Federaciji i Bjelorusiji, pozivajući se na potrebu za radom u skladu s međunarodno prihvaćenim pravilima.

Međutim, iako kompanija tvrdi da unaprijed provjerava klijente, njena tehnologija se i dalje može koristiti na načine koji izazivaju pravnu i etičku zabrinutost, zavisno od lokalne prakse.

Zabrinutost zbog forenzičkog pristupa telefonimaCentar za sudsko vještačenje Ministarstva pravde Kazahstana potvrdio je za RSE da se UFED i sličan forenzički softver koriste u praksi, uz druge sisteme kao što su MD-RED i MD-NEXT.

"To je regulisano Zakonom o krivičnom postupku. Nekoliko članova se bavi ovim pitanjem. Pametni telefon osobe sadrži privatne informacije", rekao je u intervjuu za RSE poslanik u parlamentu Abzal Kuspan, koji je ujedno i pravnik.

"Ako ga treba otvoriti, to bi se trebalo raditi samo uz odobrenje istražnog suda. Svaki korak, pretres, zaplijena, otvaranje, zahtijeva posebne protokole koje popunjavaju istražitelji, tužioci ili druge procesne osobe."

Advokat Bauiržan Azanov rekao je da, uprkos zakonskim zaštitama i nadzoru u digitalnim istragama, postoji malo povjerenja u sposobnost vlasti da se pridržavaju pravila.

"Tokom tajnih istraga ne možemo znati kojim podacima istražitelj pristupa ili koju svrhu ima", kazao je.

"Sudski nadzor postoji, ali naše povjerenje u njega je ograničeno. Ustavna, građanska i politička prava ljudi postoje na papiru, ali samo sud može potvrditi da li se ona poštuju."

U izvještaju se navodi i da u praksi mnogi pritvorenici pod pritiskom daju vlastima pristup svojim telefonima, iako organi reda kasnije mogu tvrditi da je pristup bio dobrovoljan.

"Tokom suđenja, ako pitate državnog tužioca i istražitelje zašto su otvorili i pretražili telefon, oni kažu da je osoba sama dala lozinku", rekao je Azanov. "Kažu da ih nisu prisiljavali niti vršili pritisak. Šta možete učiniti povodom toga? To je problem. Otključavanje telefona ili ne, to je pravo same osobe."

Aktivisti i novinari pod opsadomKazahstan je koristio i druge softvere za nadzor protiv aktivista i novinara.

Sigurnosna laboratorija Amnesty Internationala potvrdila je da su mobilni uređaji najmanje četiri kazahstanska aktivista civilnog društva bili zaraženi špijunskim softverom Pegasus kompanije NSO Group, a ciljani su još od juna 2021. godine.

Marie Struthers, direktorica Amnesty Internationala za istočnu Evropu i centralnu Aziju, izjavila je da ovaj slučaj "dodaje na već rastuću gomilu dokaza da je špijunski softver NSO-a oružje po izboru vlada koje žele ušutkati društvene pokrete i slomiti otpor."

"Države širom svijeta moraju odmah uvesti moratorijum na izvoz, prodaju i upotrebu opreme za nadzor dok se ne uspostavi regulatorni okvir usklađen s ljudskim pravima", dodala je.

Ulaganja kazahstanskih vlasti u napredne digitalne forenzičke i nadzorne alate dolaze u trenutku kada su vlasti pojačale privođenja i administrativne mjere protiv političkih aktivista i novinara uoči ustavnog referenduma u Kazahstanu 15. marta.

Nekoliko nezavisnih reportera nakratko je privedeno na biračkim mjestima, dok su se novinarke Sanija Toiken i Makpal Mukankizi suočile s kaznama ili drugim ograničenjima u vezi sa svojim izvještavanjem o referendumu.

Novinarke Botagoz Omarova i Gulnara Bažkenova nalaze se u kućnom pritvoru zbog navodnog širenja lažnih informacija.

Antikorupcioni aktivista Orazali Jeržanov smješten je u istražni pritvor 5. marta pod optužbom za "ometanje izbornih prava" nakon što je javno pozvao na bojkot referenduma.