Američki zakonodavci traže ponovno uvođenje sankcija Miloradu Dodiku
Dvostranačka grupa američkih senatora i kongresmena pozvala je administraciju predsjednika Donalda Trumpa da ponovo uvede sankcije bivšem lideru bosanskih Srba Miloradu Dodiku zbog, kako navode, podrivanja mira i sigurnosti na Balkanu.
Inicijativa dolazi pet mjeseci nakon što je Trump ukinuo sve postojeće kaznene mjere protiv Dodika, njegove porodice i saradnika.
U pismu, koje je objavio The Hill, zakonodavci su od ministra finansija Scotta Bessenta i državnog sekretara Marca Rubija zatražili da Dodik bude sankcionisan u skladu s federalnim zakonima, navodeći da su sankcije, prema propisima, trebale biti obnovljene 18. marta.
Inicijativu su pokrenuli senatorica Jeanne Shaheen, najviša demokratska članica Odbora za vanjske odnose Senata, i republikanski senator Thom Tillis. Među potpisnicima su i Chuck Grassley, Roger Wicker, Dick Durbin, Elizabeth Warren, te kongresmeni Mike Turner i Ann Wagner - što predstavlja jedan od rijetkih slučajeva širokog dvostranačkog dogovora.
Milorad Dodik, bivši predsjednik Republike Srpske, smijenjen je s dužnosti 2025. godine, osuđen na godinu dana zatvora i dobio šestogodišnju zabranu političkog djelovanja zbog kršenja Dejtonskog mirovnog sporazuma.
Administracija Joea Bidena sankcionisala ga je 2022. zbog korupcije i prijetnji stabilnosti i teritorijalnom integritetu BiH, a početkom 2025. sankcije su proširene i na članove njegove porodice.
Trump je sankcije ukinuo u oktobru bez dodatnog objašnjenja. Prema američkim medijima, pojedini srpski zvaničnici tvrde da istovremeno rade na popravljanju odnosa sa SAD‑om i održavanju bliskih veza s Rusijom.
Američki zakonodavci tvrde da je Dodik nastavio djelovanja koja "direktno podrivaju Dejtonski sporazum", uključujući zagovaranje secesije Republike Srpske, osporavanje nadležnosti državnih institucija i kršenje odredbi Zakona o odbrambenim ovlaštenjima (NDAA) iz 2026.
"Iako razumijemo da je ukidanje sankcija moglo biti vođeno željom da se postigne veća politička stabilnost u BiH, Dodikova kasnija djelovanja jasno pokazuju da on nema namjeru ići tim putem", navodi se u pismu.
U dodatku pismu, zakonodavci podsjećaju i da NDAA zahtijeva uvođenje sankcija najkasnije 90 dana od stupanja zakona na snagu, te navode primjere zbog kojih Dodik ispunjava kriterije - od obilježavanja neustavnog Dana Republike Srpske, preko političkog djelovanja kroz SNSD, do lobiranja u Washingtonu "radi postizanja nezavisnosti Republike Srpske".
Posebno izdvajaju slučaj Staše Košarca, koji je nakon skidanja s američke liste sankcija poslao "kacigu iz nacističkog perioda" u kancelariju Ureda visokog predstavnika, istovremeno optužujući OHR da je "okupatorska struktura".
"Ovaj incident dio je kontinuiranog obrasca ponašanja gospodina Dodika i njegovih saradnika, koji uporno kritikuju i podrivaju autoritet Ureda visokog predstavnika", navodi se.
Zakonodavci zaključuju da su Sjedinjene Države "igrale ključnu ulogu u očuvanju mira i stabilnosti u Bosni i Hercegovini" i da je "u nacionalnom interesu SAD‑a da se akteri koji nastoje potkopati više od trideset godina teško izborenog mira pozovu na odgovornost".