Šta je poznato o uticaju Irana u Bosni i Hercegovini?

Dok šef diplomatije Bosne i Hercegovine (BiH) Elmedin Konaković upozorava na novo remećenje globalne stabilnosti, lider bosanskih Srba i smijenjeni predsjednik entiteta Republika Srpska (RS) Milorad Dodik u eskalaciji na Bliskom istoku vidi potvrdu "iranske ideološke prijetnje".

Američko-izraelska intervencija u Iranu, te odgovor te države neselektivnim gađanjem ciljeva u državama regije, oživjelo je diskusije o prisustvu Irana u BiH.

U postu na mreži X, Milorad Dodik tvrdi da je Republika Srpska, entitet u BiH, nastala u borbi protiv "iranske ideologije", optužujući Bošnjake za rat u BiH.

To, po riječima sagovornika Radija Slobodna Evropa (RSE), nije u skladu sa stvarnošću, jer je podrška Irana Armiji BiH uslijedila nakon već raširene kampanje terora srpskih snaga širom zemlje.

Iran je tokom rata pomagao probosanske snage novcem, humanitarno i oružjem.

Nakon poslijeratnog pritiska Sjedinjenih Američkih Država na vlasti u Sarajevu da se prekine jači politički uticaj Irana, veze sa Teheranom su svedene na postojanje kulturnih centara, naučnu saradnju, te vrlo rijetke političke posjete.

Uprkos tome, pojedini događaji i izostanak jasnih reakcija u Sarajevu povremeno otvaraju prostor za različite interpretacije iranskog prisustva.

Kakva je danas saradnja BiH i Irana?U maju 2025. ministar odbrane Zukan Helez primio je iranskog vojnog izaslanika, nakon čega se, zbog upozorenja američke administracije, morao izvinjavati strateškim partnerima.

Portparolka iranske vlade Fatemeh Mohajerani boravila je u Sarajevu 2025. godine, dok je godinu ranije BiH posjetio iranski diplomata Mahmud Heidari.

Još ranije, 2022. godine, iranski ministar vanjskih poslova sastao se u Sarajevu s tadašnjom ministricom Biserom Turković i predsjednikom Stranke demokratske akcije (SDA) Bakirom Izetbegovićem.

Bosna i Hercegovina i Iran imaju šest bilateralnih sporazuma o saradnji: trgovinskih, kulturnih, naučnih i investicijskih.

Ipak, ekonomska razmjena je minimalna. U posljednjih pet godina BiH je u Iran izvezla oko 4,4 miliona evra, dok je uvoz iz Irana vrijedio oko 21 milion evra.

Najviše se izvoze proizvodi od drveta, dok se iz Irana uglavnom uvozi voće. Državljanima BiH nije potrebna viza za ulazak u Iran do 15 dana, dok iranskim državljanima za ulazak u BiH viza jeste potrebna.

Nedavno pažnju javnosti privukao Perzijsko‑bosanski koledž kod Sarajeva, u vlasništvu Islamske Republike Iran, u kojem se na snimcima vidio portret Kasima Sulejmanija, jednog od nekad najmoćnijih vojnih zapovjednika Irana.

Ubijen je u američkom zračnom napadu u Bagdadu, u januaru 2020. godine, a vlasti u Teheranu i njihovi saveznici slave ga kao mučenika.

Zapadne zemlje i Ujedinjeni narodi sankcionirali su njega i Kuds snage zbog povezanosti s terorističkim aktivnostima i iranskim nuklearnim programom.

Delegacija iranske ambasade prisustvovala je obilježavanju Dana državnosti u toj školi, dok uprava nije odgovarala na upite o obrazovnom cilju postavljanja Sulejmanijevog portreta.

U Sarajevu djeluje Iranski kulturni centar, a od 2016. realizovan je niz izložbi, filmskih sedmica i književnih događaja.

Ima li Iran saveznike u BiH?Božo Kovačević, nekadašnji hrvatski diplomata, za RSE ocjenjuje da je jasno da Dodik svojim komentarima "želi dobiti naklonost Trampove administracije", a samim tim i podršku svojim separatističkim planovima.

Drugi bh. političari, nastavlja Kovačević, za sada su oprezni sa svojim izjavama, jer su svjesni da su Sjedinjene Države glavni jamac Dejtonskog sporazuma.

Prema njemu, Iran je poput Rusije pokušao iskoristiti raspad bivše Jugoslavije za osnaživanje svog uticaja, ali je sebi postavio zadaće "koje nije mogao ispuniti", te zato danas nema saveznike ni u BiH, ali ni na Bliskom istoku.

On dodaje da to potvrđuje i činjenica da ekonomska saradnja sa BiH nije na visokom nivou.

"Mislim da je Iran pokušao preuzeti ulogu koju nikako nije mogao izvršavati. Ponajprije zbog dugotrajnih ekonomskih sankcija. On je mogao računati na emocije onih koji su protivnici režima sankcija i koji misle da Zapad nameće svoje kriterije", izjavio je Kovačević.

Bivši diplomata kaže da te emocije, ako nisu propraćene institucionalnom saradnjom i razvojem ekonomije, nisu mogle biti dugotrajne. Ipak, očekuje da bi one mogle da se ponovo rasplamsaju nakon napada na Iran.

"Budući da Iran više ne može biti vjerodostojan kao saveznik, mislim da će sve reakcije ostati na razini iskazivanja emocija bez mogućnosti da bilo koja skupina u BiH postane instrument dosadašnje iranske politike", zaključuje Kovačević.

Svega 'stotinu viza godišnje'Bivši ambasador Bosne i Hercegovine u Iranu Emir Hadžikadunić za RSE ističe da se odnosi dvije zemlje danas zasnivaju na vrlo ograničenim kontaktima.

"Odnosi Bosne i Irana su zaista marginalni. Nema značajne trgovine, nema vojne saradnje, a ni turistički promet ne prelazi oko stotinu viza godišnje", naveo je Hadžikadunić.

Hadžikadunić podsjeća da je posljednja velika posjeta visoke delegacije iz BiH bila 2004. godine, a da je intenzitet kontakata nakon toga minimalan.

Kada je riječ o ratnom periodu, on potvrđuje da je Iran slao oružje, ali uz ključnu napomenu, da je u tom momentu oružje "dolazilo uz prećutnu saglasnost" tadašnje administracije SAD na čelu sa predsjednikom Bilom Klintonom (Bill Clinton), o čemu, kako kaže, govore i kasnija svjedočenja pred američkim Kongresom.

Iranske pošiljke su počele da stižu tek nakon 1993. godine.

"Dakle, tek nakon izvršene agresije, zbog čega Dodikove tvrdnje o iranskom uticaju na početak rata nemaju nikakvog temelja", naveo je.

Sličnog stava je i profesor Fakulteta političkih nauka iz Sarajeva, Asim Mujkić.

Prema njegovim riječima, Dodik pokušava uspostaviti lažnu vezu između iranske politike i borbe Armije BiH tokom devedesetih, iako su međunarodni akteri "vrlo dobro svjesni o čemu se radi".

Mujkić ističe i paradoks Dodikovih stavova, dok hvali napade na Iran, zanemaruje činjenicu da je Teheran jedan od "najbližih saveznika predsjednika Putina", podsjećajući da Dodik gaji "bliske odnose" sa predsjednikom Rusije Vladimorom Putinom.

Da li je bilo još reakcija na američko-izraelsku akciju?Bakir Izetbegović, lider Stranke demokratske akcije, istakao je tokom javnog obraćanja u Sarajevu 1. marta kako "samo oni koji ga (mir) izgube znaju njegovu vrijednost”.

"Jučer je ponovo počeo težak rat na Bliskom istoku. Onaj u Ukrajini traje već godinama. Gledali smo šta se dešavalo u Gazi. Trebamo činiti sve da se takva stvar više nikada ovdje ne ponovi. A neće se ponoviti ako budemo jaki i ako oni koji nas ne vole budu svjesni da smo jaki", rekao je Izetbegović.

Nakon napada na Iran, Islamska zajednica u BiH objavila je saopštenje u kojem poziva na hitan prekid rata i povratak diplomatiji.

"Rat, sukobi i ucjenjivanje silom ne mogu biti način na koji se svijet može dovesti u mirnu luku", navedeno je u saopštenju.

Kao zajednica koja je preživjela rat, IZ naglašava "moralnu obavezu da upozori na zlo rata" i poručuje da su narodi Irana i regiona "u mislima i dovama bosanskih muslimana".