Bruner: Razumem kamiondžije, potrebno vrijeme za privikavanje na novu viznu strategiju EU

Evropska unija (EU) traži nova rešenja za prevoznike u državama Zapadnog Balkana u okviru vizne strategije, kaže komesar EU za unutrašnje poslove i migracije Magnus Brunner u intervuu za Radio Slobodna Evropa (RSE).

On pojašnjava da je EU značajno ojačala sigurnost i do sada spriječila 16.000 neovlaštenih ulazaka. Međutim, moguće je da nakon 10. aprila kada je planirana puna implementacija novog sistema provera na granicama Unije, u određenim slučajevima, prikupljanje biometrijskih podataka bude privremeno obustavljeno ako bude potrebno.

RSE: Transportne kompanije sa Zapadnog Balkana upozoravaju da bi Sistem ulaska/izlaska (EES) mogao paralizirati kopnene granice i poremetiti lance snabdijevanja. Evropska komisija saopštila je da se pravila neće mijenjati, već samo njihova primjena. Postoji li realna fleksibilnost u okviru postojećeg sistema kako bi se odgovorilo na zahtjeve profesionalnih vozača sa Zapadnog Balkana?

Brunner: Svjestan sam zabrinutosti koju su izrazili vozači kamiona i transportne kompanije sa Zapadnog Balkana. Podržavamo vrijedne ljude, poput onih koji rade u sektoru drumskog prevoza - oni su ključni za naše ekonomije.

Oni održavaju lance snabdijevanja i imaju potpuno pravo da očekuju predvidljivost na našim granicama. Želim biti vrlo jasan: Sistem ulaska/izlaska nije stvoren da stvara prepreke trgovini sa našim susjedima. Njegov cilj je ispuniti našu obavezu da evropskim građanima obezbijedimo najviši nivo bezbjednosti.

Kao i kod svakog novog sistema, na početku uvijek postoje situacije koje treba dodatno unaprijediti. Kada je riječ o konkretnoj primjeni, novi sistem nije promijenio pravila boravka u EU, pa to ne bi trebalo nikoga iznenaditi. Ograničenje za kratki boravak je i ostaje 90 dana u periodu od 180 dana. Novi IT-sistem samo omogućava bolju primjenu postojećih pravila.

RSE: Koliko brzo Komisija može predložiti i implementirati konkretno rješenje i šta bi to značilo u praksi?

Brunner: Razumijem da je potrebno vrijeme za privikavanje — i vozačima kamiona, i graničarima, i državama članicama. Upravo zato EES uvodimo postepeno, korak po korak do 10. aprila, pri čemu države članice imaju značajnu fleksibilnost. Istovremeno smo u kontaktu sa vlastima i udruženjima naših susjeda kako bismo obezbijedili veću

jasnoću i razgovarali o mogućim rješenjima. Formirali smo posebnu radnu grupu koja razmatra ova pitanja i traži dugoročna rješenja u okviru nove vizne strategije EU. Ovo je takođe dio mojih razgovora sa predstavnicima vlada.

Ipak, određene mogućnosti već postoje: evropsko zakonodavstvo predviđa da vozači kamiona mogu aplicirati za dugoročne vize ili boravišne dozvole u državama članicama EU. Takođe postoje posebni aranžmani za prekogranične radnike.

RSE: Aerodromski operateri i udruženja aviokompanija upozorili su da bi novi EES mogao dovesti do čekanja i do četiri sata na pasoškoj kontroli tokom ljetnih mjeseci. Na osnovu dosadašnjeg iskustva, da li sistem funkcioniše kako je predviđeno i da li su sve države članice tehnički i operativno spremne za potpunu implementaciju?

Brunner: Na početku bih želio naglasiti da se radi o dva različita pitanja. EES suštinski mijenja način na koji se obavljaju granične provjere i značajno jača bezbjednost. Do sada je registrovano više od 30 miliona osoba koje su ušle u EU i spriječeno je 16.000 neovlaštenih ulazaka. Otkriveni su falsifikovani dokumenti, ukradeni identiteti, pa čak i slučajevi trgovine ljudima.

U prosjeku, provjere putem EES-a na granicama traju 70 sekundi. Kada je riječ o aerodromima i aviokompanijama, s kojima smo u stalnom kontaktu u vezi s praktičnom primjenom, oni ukazuju da je implementacija sistema neujednačena između aerodroma.

Prema njihovim navodima, među glavnim faktorima koji određuju brzinu graničnih provjera-a time i vrijeme čekanja- jesu odgovarajući broj osoblja i adekvatna infrastruktura, kao što su kiosci za samostalnu registraciju ili mogućnost prethodne registracije putovanja putem aplikacije koju je razvila naša agencija Fronteks.

Ovo, zajedno s izvještajima koje dobijamo od vlasti država članica, jasno ukazuje da je ključni faktor način organizacije. Na narednom sastanku Savjeta za pravosuđe i unutrašnje poslove napravićemo presjek napretka u svim državama članicama. Takođe postoji određena fleksibilnost — na primjer, nakon 10. aprila, u određenim slučajevima može privremeno biti suspendovano prikupljanje biometrijskih podataka ukoliko to postane neophodno.

RSE: Kako ocjenjujete trenutnu saradnju sa zemljama Zapadnog Balkana u upravljanju migracijama? Da li i dalje postoji zabrinutost?

Brunner: Sjeverna Makedonija intenzivira napore u upravljanju migracijama, i mi to prepoznajemo kao dio pristupnog procesa. Usklađivanjem pravnog okvira i upravljanja granicama sa evropskim standardima možemo efikasnije upravljati migracijama. Raspoređivanje Fronteksa značajno je ojačalo operativni kapacitet na terenu.

Rezultati ove saradnje su vidljivi. Nelegalni prelazi granica prema EU sa Zapadnog Balkana smanjeni su za 95 posto od 2022. godine.

Održavanje sigurnih i dobro upravljanih granica zahtijeva stalnu posvećenost, kontinuirane reforme i blisku operativnu saradnju. To je put naprijed. Istovremeno, upravljanje migracijama nije statičan proces. Potrebna je stalna prilagodba. Postoje oblasti u kojima će biti potrebni dodatni napori kako bi se učvrstio napredak i sistem ostao otporan i u potpunosti usklađen sa standardima EU.

RSE: Kao zemlja kandidat, gdje se nalazi Sjeverna Makedonija u pogledu usklađivanja sa Akcijskim planom EU za borbu protiv terorizma, posebno u dijelu razmjene obavještajnih podataka, sprječavanja radikalizacije i sigurnosti granica?

Brunner: Upravo ove sedmice usvojili smo novu Agendu EU za borbu protiv terorizma. Ona sadrži ključne elemente o tome kako se efikasnije suprotstaviti terorizmu u uslovima pojačanih globalnih sukoba i novih tehnologija koje omogućavaju brzo širenje ekstremističkih ideologija.

Jedan od najvažnijih elemenata ove nove agende je bliska saradnja s našim međunarodnim partnerima. Zapadni Balkan, uključujući Sjevernu Makedoniju, i EU potpisali su novi Zajednički akcijski plan za borbu protiv terorizma prošlog oktobra.

Od pokretanja prvog Zajedničkog akcijskog plana 2018. godine, Sjeverna Makedonija je pouzdan partner na strateškom i operativnom nivou i sarađuje te razmjenjuje informacije sa Evropolom na nivou organa za provođenje zakona, uključujući i u oblasti borbe protiv terorizma.

S novim Zajedničkim akcijskim planom namjeravamo dodatno ojačati ovu saradnju. U tom smislu, dobili smo putokaz koji je Sjeverna Makedonija pripremila za implementaciju Plana. Očekujemo dalje jačanje zaštite kritične infrastrukture i uspostavljanje mjera za sprječavanje radikalizacije, uključujući borbu protiv terorističkog sadržaja na internetu.

Generalno, veoma smo zadovoljni saradnjom sa Sjevernom Makedonijom. Kada je riječ o usklađivanju zakonodavstva, zemlja je na dobrom putu, na primjer u usklađivanju sa Direktivom EU o borbi protiv terorizma. Svjesni smo da je u toku zakonodavni proces izmjena Krivičnog zakonika, što će dodatno unaprijediti ovaj proces.