Najviši kirgistanski sud spriječio predsjednika da potencijalno vlada do 2037. godine

Ustavni sud Kirgistana donio je odluku koja ima posljedice po aktuelnu političku borbu za moć, a koja ide u prilog predsjedniku Sadiru Žaparovu — ali istovremeno postavlja prepreku za svaku njegovu dugoročnu ambiciju da ostane na vlasti do 2037. godine.

Žaparov je izabran na šestogodišnji mandat u januaru 2021. godine, ali je iste godine nadgledao izmjene ustava prema kojima predsjednik ubuduće može obavljati najviše dva petogodišnja mandata.

U Centralnoj Aziji i Rusiji, slične ustavne reforme inicirane od tadašnjih predsjednika često su brisale prethodne mandate.

U Rusiji su amandmani iz 2020. godine resetovali predsjedničke mandate i omogućili Vladimiru Putinu da se ponovo kandiduje uprkos godinama provedenim na vlasti. Slične ustavne revizije u Kazahstanu 2022. i Uzbekistanu 2023. anulirale su prethodne mandate nakon izmjena političkih sistema, dajući aktuelnim liderima novi početak pod novim ustavnim okvirom.

Da je Kirgistan krenuo tim putem, Žaparov bi potencijalno mogao ostati na vlasti do 2037. Međutim, zemlja je odstupila od tog trenda — sud je odlučio da se njegov trenutni mandat ne može "resetovati".

Iako je ovo razočaranje za Žaparovljeve pristalice, drugi dio odluke bi mogao osnažiti njegovu poziciju u trenutnom sukobu sa Kamčibekom Tašijevom, kojeg je Žaparov nedavno smijenio s funkcije šefa Državnog komiteta za nacionalnu bezbjednost (GKNB).

Sud je odlučio da Žaparov mora odslužiti puni šestogodišnji mandat osvojen u januaru 2021. te da se novi petogodišnji mandati primjenjuju samo na buduće izbore — čime je onemogućena mogućnost održavanja prijevremenih izbora ove godine, na kojima bi Tašijev mogao izazvati Žaparova. Prema odluci, prijevremenih izbora neće biti.

Posljednja riječ?Nezavisna pravnica Tatuububu Ergešbajeva kazala je za kirgistanski servis RSE-a da, iako će ustavnopravni eksperti nastaviti debate, pitanje je faktički riješeno. Kao najviša instanca za ustavna pitanja, sud ima posljednju riječ.

Sud, koji čini devet sudija koje bira parlament na prijedlog predsjednika, ima najviši autoritet u tumačenju ustava, a njegove odluke imaju konačnu pravnu snagu.

Bivša sutkinja Ustavnog suda Klara Sooronbekova izjavila je za RSE da su sudije svjesno ostale striktno u granicama zakona.

"Nisu prelazili granice normi koje su tumačili, nije bilo proizvoljnog pristupa. Sud nije dao ekspanzivno tumačenje koje bi promijenilo smisao odredbe. Odluka je donesena strogo u okviru zakona", rekla je.

Dodala je da bi jasna pravna odluka ovog tipa mogla smiriti političke tenzije, jer odluka donosi jasnoću i stabilnost u debati koja je unijela nesigurnost.

Međutim, presuda ne isključuje buduće izmjene, na primjer kroz referendume o predsjedničkim mandatima ili dodatne ustavne promjene.

"U autoritarnim državama takva mogućnost uvijek postoji. Sve zavisi od toga kako su napisane prijelazne odredbe", rekla je Sooronbekova.

"Nešto se uvijek može dodati, ali za sada je sud stavio tačku na ovo pitanje."