U predmetu 'vikend snajperisti' pod istragom 80-godišnjak iz Italije

U okviru predmeta o "vikend snajperistima", koji su navodno plaćali da tokom opsade Sarajeva od 1992. do 1995. godine ubijaju ljude, uključujući žene i djecu, pod istragom je 80-godišnji državljanin Italije.

Italijanski mediji su javili da informacija dolazi od pravosudnih izvora.

Osumnjičenom, 80-godišnjem bivšem kamiondžiji iz provincije Pordenone, koji nije imenovan, uručen je poziv za saslušanje, koje je zakazano za ponedjeljak 9. februara, naveli su izvori, prenio je Reuters.

Tužitelji u Milanu nisu rekli je li osumnjičen za izravno izvršavanje ubistava ili za pomoć u prijevozu i logistici za klijente.

Muškarac, koji je radio u metaloprerađivačkoj firmi, pod istragom je jer je, kako se navodi, '90-ih govorio kako ide na takve pohode u bivšu Jugoslaviju, prenosi talijanska novinska agencija ANSA.

Tužiteljstvo u Milanu, koje ga je pozvalo na saslušanje, tereti ga da je "u sudioništvu s drugim osobama, za sada nepoznatim", provodio "zajednički kriminalni plan, uzrokujući smrt nenaoružanih civila, uključujući žene, starije osobe i djecu, pucajući snajperskim puškama s brda koja okružuju grad Sarajevo između 1992. i 1995. godine".

Mediji javljaju da je riječ o ekstremno desno orijentiranom muškarcu, koji se otvoreno izjašnjava kao fašista, nosi crnu košulju i posjeduje oružje.

Istragu o navodnim strancima koji su za novac pucali s položaja srpskih snaga oko Sarajeva milansko tužiteljstvo pokrenulo je prije nekoliko mjeseci.

Prijavu o "vikend snajperistima" podnio je pisac i novinar Ezio Gavazzeni na osnovu svjedočenja bivšeg agenta bosanske tajne službe Edina Subašića, koji je otkrio kako su tokom rata obavještajci njegove zemlje italijanskoj službi SISMI dostavili informacije o snajperistima koji su iz Trsta odlazili u bivšu Jugoslaviju da bi sudjelovali kao "vikend-snajperisti", te da je SISMI prekinuo ove gnusne pohode identifikacijom počinilaca.

Nije poznato zašto već tada nije pokrenuta istraga i procesuirani organizatori i sudionici takvih putovanja.

Gavazzeni o svemu piše knjigu, koja bi, prema ranijim najavama, trebala biti objavljena tokom februara.

Gavazzeni je rekao i da mu je inspiracija za istraživanje optužbi bila nakon što je 2022. godine pogledao dokumentarac "Sarajevo Safari" slovenskog redatelja Mirana Županića.

Gavazzeni je u prijavi naveo da su bogati stranci plaćali velike svote novca za sudjelovanje. Rekao je da su se Talijani sastajali u Trstu prije nego što bi otputovali u Beograd, gdje su ih vojnici bosanskih Srba pratili do brda s pogledom na Sarajevo.

Pažnju istražitelja na 80-godišnjaka iz San Vita al Tagliamenta usmjerilo je svjedočenje jedne žene, koje je nakon prvih otkrića o "turizmu smrti" 1990-ih godina stiglo do lokalne venetske televizije. Istražitelji trenutno rade najmanje i na još jednom imenu, piše Corriere della Sera.

U spisima se nalaze i krivične prijave bivše gradonačelnice Sarajeva Benjamine Karić, kao i svjedočenje jednog srpskog zarobljenika, kojeg su zarobile bosanske snage, a koji je govorio o Italijanima koji su dolazili iz Milana, Torina i Trsta.

Tokom gotovo četiri godine opsade Sarajeva, u okruženju Vojske Republike Srpske, prema podacima udruženja žrtava i presudama međunarodnih sudova, svako deseto dijete, od njih više od 1.600, ubijeno u gradu pogođeno je snajperskim hicem. Više od 14.000 djece je ranjeno.

Procesuiranje odgovornih za opsadu i zločine u SarajevuOpsada Sarajeva trajala je 1.425 dana. Napadi na civile s položaja vojske Republike Srpske, prema presudama Suda u Hagu, odvijali su se svugdje i u svako doba dana ili noći.

Pravosnažno, za opsadu Sarajeva, pred Međunarodnim krivičnim sudom za bivšu Jugoslaviju u Hagu na doživotnu robiju osuđen je Stanislav Galić, dok je 29 godina zatvora dobio Dragomir Milošević, obojica nekadašnji komandanti Sarajevsko-romanijskog korpusa koji su držali pod opsadom Sarajevo 44 mjeseca.

Dio doživotnih presuda Radovanu Karadžiću, ratnom predsjedniku Republike Srpske, te Ratku Mladiću, ratnom komandantu vojske RS-a, odnosi se upravo na teroriziranje civilnog stanovništva Sarajeva.

Pred domaćim pravosuđem za zločine u opkoljenim dijelovima grada, do sada je procesuirano više osoba.

Dosad nijedan snajperista nije procesuiran zbog ubistava civila, posebno djece u Sarajevu.