Ratni zločini, optužnice i disciplinske prijave: Novi potres u pravosuđu BiH

Funkcija glavnog tužioca Tužilaštva Bosne i Hercegovine ponovo je u fokusu javnosti.

Nakon što su njegovi prethodnici mandat napuštali prije vremena, i četvrti tužilac zaredom, Milanko Kajganić, suočava se s mogućim disciplinskim mjerama.

Kajganić će biti jedna od ključnih tema sjednice Visokog sudskog i tužilačkog savjeta (VSTS) BiH, zakazane za četvrtak, 5. februara, tijela koje imenuje i razrješava sudije i tužioce u zemlji.

Disciplinski predmet i optužbeProtiv Kajganića je formiran disciplinski predmet zbog navoda da je, u predmetima ratnih zločina počinjenih tokom 90-ih godina na području Sanskog Mosta i Manjače kod Banjaluke, zabranio slanje optužnice Sudu BiH na potvrđivanje, saopšteno je ranije iz VSTS-a.

Glavni tužilac je ove optužbe odbacio i uzvratio disciplinskom prijavom protiv tužioca Izeta Odobašića, koji je tvrdio da mu je Kajganić zabranio podizanje optužnice za zločine u Sanskom Mostu.

Iz Tužilaštva BiH je saopšteno da je Kajganiću dostavljena nepotpuna optužnica, te da je, kako navode, "netačno da je glavni tužilac bilo kome nešto zabranio".

Predmeti ratnih zločina: Ko je stvarno nadležan?Kada je riječ o predmetima ratnih zločina, glavni tužilac nema posebnu operativnu ulogu, osim one koja proizlazi iz njegove rukovodeće funkcije.

Od osnivanja Tužilaštva BiH 2003. godine, jedan od njegovih ključnih zadataka je procesuiranje ratnih zločina počinjenih tokom rata 90-ih.

Tim predmetima se u okviru državnog Tužilaštva bavi Posebni odjel za ratne zločine, osnovan 2004. godine.

Brojevi koji zabrinjavajuPrema podacima Tužilaštva BiH, do danas su podignute optužnice protiv gotovo 1.200 osoba.

Ipak, veliki broj predmeta i dalje je neriješen.

Tužilaštvo predmete ratnih zločina dijeli u tri kategorije: poznato krivično djelo i počinilac, neodredivo krivično djelo ili počinilac, nepoznat počinilac.

Zaključno sa krajem juna 2025. godine, prema podacima Tužilaštva BiH, 1.186 predmeta još uvijek nije riješeno.

Od toga su 184 predmeta u kojima se znaju krivična djela i počinioci, a oni se odnose na ukupno 2.170 osoba.

"U radu je veći broj predmeta u fazi prijave ili istrage, a posebnu poteškoću u radu predstavlja nedostupnost većeg broja prijavljenih, osumnjičenih i optuženih osoba koje se nalaze u zemljama regiona, Europe i svijeta", kažu u Tužilaštvu BiH za Radio Slobodna Evropa.

Sud BiH je tokom prošle godine potvrdio samo 10 optužnica koje mu je dostavio Odjel za ratne zločine.

Prema izvještaju OSCE-a, zaključno s krajem 2024. godine, u BiH je u svim pravosudnim institucijama bilo 226 aktivnih predmeta ratnih zločina nakon podizanja optužnice, pri čemu se više od 50 posto vodi na državnom nivou.

Čime se konkretno bavi glavni tužilac?Glavni tužilac predstavlja Tužilaštvo, rukovodi njegovim radom, predlaže budžet i godišnji plan rada.

Mandat mu traje šest godina, može biti ponovo imenovan, a ima četiri zamjenika koji se biraju na isti period.

Prema Pravilniku o radu Tužilaštva BiH, on nadzire rad tužilaca, imenuje rukovodstvo odjela, vodi sistem ocjenjivanja rada, izvještava državne institucije o njegovom radu.

Glavni tužilac, takođe, traži odobrenje od nadležnih organa za krivično gonjenje, donosi rješenja o imunitetu svjedoka, odlučuje o prigovorima protiv odluka o obustavi ili neprovođenju istrage.

Tužiocima daje naredbe i uputstva radi efikasnijeg vođenja postupka, donosi rješenja o roku u kom istraga treba biti okončana, te nalaže mjere za njen završetak.

Nijedan mandat do krajaKajganić je peti glavni tužilac BiH od formiranja Tužilaštva 2003. godine.

Niko od njegovih prethodnika nije do kraja završio mandat.

Gordana Tadić je 2021. godine smijenjena sa funkcije zbog disciplinskih prekršaja. Od aprila 2022. Godine nalazi se pod američkim sankcijama OFAC-a, zbog sumnje da je funkciju koristila za lične i političke interese.

Goran Salihović, imenovan je 2013., a suspendovan tri godine kasnije nakon afere "Transkript". Protiv njega je prvo pokrenut disciplinski postupak, a u decembru 2018. godine je podignuta optužnica za zloupotrebu položaja i ovlasti.

Preminuo je 2024. godine, dok je proces protiv njega još bio u toku.

Njegov prethodnik, Milorad Barašin, smijenjen je zbog kontakata s osobama iz kriminalnog miljea.

Prvi glavni tužilac BiH, Marinko Jurčević, otišao je na bolovanje 2008. a nakon toga je i podnio ostavku, navodeći da je bio izložen snažnim političkim pritiscima.