Šta je Južna interkonekcija i zašto je važna za BiH?

Vlasti u entitetu Federacija Bosne i Hercegovine pregovaraju s američkim partnerima o preuzimanju izgradnje plinovoda Južna interkonekcija po koncesijskom modelu, uz posredovanje Ambasade Sjedinjenih Američkih Država u Sarajevu.

Model o kojem se pregovara bi značio da još uvijek neimenovani američki privatni investitor financira, gradi i upravlja plinovodom u određenom periodu nakon čega bi bio vraćen BiH.

Zašto je ovaj plinovod važan?BiH nema vlastitu proizvodnju plina i danas se snabdijeva isključivo ruskim plinom koji dolazi Turskim tokom preko Srbije jedinim plinovodom od Zvornika prema Sarajevu koji je izgrađen prije 40 godina.

Bugarska je najavila da bi mogla obustaviti transport ruskog plina 2028. godine.

U takvom scenariju, Bosna i Hercegovina bi, bez alternativnog pravca, mogla ostati bez plina za industriju a domaćinstva u glavnom gradu bez grijanja.

Postojeća plinska mreža u Bosni i Hercegovini ukupno je duga oko 240 kilometara i smatra se nerazvijenom. Glavni potrošači su industrija i domaćinstva u Sarajevu. Plinovod od Zvornika do Sarajeva dužine oko 120 kilometara izgrađen je 1979. godine, a kasnije se proširio krakom prema Zenici i Travniku u srednjoj Bosni. Plinovod može prenijeti do otprilike 750 miliona kubnih metara plina godišnje.

BiH je tokom 2024. godine uvezla oko 225 miliona kubnih metara plina, prema podacima Agencije za statistiku BiH.

Gledano po entitetima, Republika Srpska potroši oko 30 miliona kubnih metara, a ostatak Federacija BiH.

Usporedbe radi, glavni i regionalni plinovodi u Hrvatskoj dugi su oko 2.700 kilometara, a distribucijski prema potrošačima oko 15.000 kilometara dok je potrošnja iznosila oko 2,33 milijarde kubnih metara.

Glavni plinovodi kroz Srbiju dugi su oko 2.600 kilometara, a distribucijski oko 20.000 kilometara dok je potrošnja u 2024. godini iznosila oko 2,8 milijardi kubnih metara.

Što je Južna plinska interkonekcija?Južna interkonekcija je planirani plinovod koji bi Bosnu i Hercegovinu povezao s hrvatskim plinskim sistemom i terminalom ukapljenog plina (LNG) na otoku Krku.

Trasa bi počinjala u Travniku u srednjoj Bosni, vodila kroz Tomislavgrad i Posušje u zapadnoj Hercegovini, prelazila granicu kod Imotskog i spajala se s hrvatskom plinskom mrežom na području Makarske, s nastavkom prema Splitu.

U planu je i krak plinovoda od Posušja prema Mostaru.

Hrvatska bi morala izgraditi i plinovod dug oko 75 kilometara od Splita (Dugopolje) do Imotskog na koji bi se spojio plinovod iz BiH.

Koliko bi koštala izgradnja?Dionica na teritoriji Bosne i Hercegovine bila bi duga približno 170 kilometara.

Procijenjeni trošak izgradnje danas iznosi između 405 miliona i 810 miliona eura, ovisno o konfiguraciji terena, materijalima i drugim troškovima.

Kako bi se nova trasa povezala u postojeći sistem?Kod Travnika bi se plinovod spojio na postojeći sistem prema Zenici i Sarajevu. Time bi se omogućio i transport plina prema Srbiji.

U ranoj fazi planiranja je i zaseban projekt Sjeverna interkonekcija, koja bi povezala Zenicu sa Slavonskim Brodom u Hrvatskoj.

Što je potrebno da bi radovi počeli?Federacija BiH prvo mora dodijeliti koncesiju zasad neimenovanom američkom investitoru.

Mora se izmijeniti poseban zakon (lex specialis) usvojen početkom 2025. godine, koji izričito navodi BH-Gas kao investitora i oslobađa ga troškova eksproprijacije zemljišta. Ako investitor bude privatna američka kompanija, mora se urediti i pitanje naknade za zemljište koju bi platio fizičkim i pravnim osobama.

Bosna i Hercegovina i Hrvatska morale bi potpisati međunarodni sporazum o ovom projektu koji bi morali ratificirati Predsjedništvo BiH i oba doma državnog Parlamenta BiH, te Vlada i Sabor Republike Hrvatske.

Najveći dio posla je na entitetu Federacija BiH. Entitetska kompanija BH-Gas, koja upravlja plinovodima, ranije je izradila idejni projekt i pribavila dio dozvola. Dokumentacija bi se morala prenijeti na novog investitora ili bi novi investitor trebao izraditi novi projekt i pribaviti dozvole.

Prema izjavama sudionika sastanaka u američkoj ambasadi u Sarajevu, cilj je da se "papirologija" završi do jeseni 2026. nakon čega bi mogla započeti gradnja.

Kako izgledaju radovi na terenu?Gradnje plinovoda odvija se kroz više faza.

Nakon izrade projektne dokumentacije, pribavljaju se dozvole i rješava eksproprijacija zemljišta.

Potom počinju aktivnosti na terenu, uključujući pripremu trase, iskope, polaganje cijevi, ugradnju stanica te instaliranje nadzornih i upravljačkih sistema.

Potrebno je izgraditi ne samo cjevovod, već i cijeli prateći infrastrukturni okvir, uključujući energetske priključke, pristupne puteve, vodovodnu mrežu i druge pomoćne objekte.

U završnoj fazi provode se sigurnosna ispitivanja, punjenje i probni rad, nakon čega se plinovod pušta u rad.

Što slijedi?Ako bi administrativne pripreme bile završene u planiranom roku, izgradnja bi mogla početi 2026. godine, što je rok koji su iznijeli sudionici pregovora s američkom stranom.

Time bi Bosna i Hercegovina nakon skoro pet decenija dobila alternativni pristup plinu i smanjila ovisnost o jedinom postojećem ruskom izvoru.

Odakle bi dolazio plin za BiH?BiH bi preko Južne interkonekcije, i hrvatskim plinovodima preko Splita i Zagreba, bila povezana s oko 600 kilometara odaljenim terminalom ukapljenog plina (LNG) na otoku Krku.

Ovaj LNG terminal je ključna investicija Hrvatske i Europske unije za diversifikaciju opskrbe plinom i smanjenje ovisnosti o Rusiji, a otvoren je 2021. godine. Plin se distribuira kroz hrvatsku plinsku mrežu prema Mađarskoj, Sloveniji, Austriji i srednjoj Europi.

Planira se dodatno ulaganje u nove hrvatske transportne plinovode prema istočnoj i centralnoj Europi vrijedne više od 530 miliona eura.

Početni kapacitet LNG terminala na Krku od 2,6 milijardi trenutno se proširuje na 6,1 milijardu kubnih metara plina godišnje.

Terminal je do sad primao ukapljeni plin iz SAD-a odakle je došlo oko 60 posto, te Katara, Nigerije, Belgije, Trinidada i Tobaga, Egipta i Francuske.

Uvoznici plina u BiH morali bi potpisati ugovore s nekim od dobavljača.

Postoji li alternativa LNG-u?Plinovod od Splita prema jugu, na koji bi se spojila BiH, dio je Jadransko-jonskog plinovoda (IAP).

Kapacitet IAP-a planiran je na pet milijardi kubnih metara godišnje, a preliminarna cijena tog plinovoda, dugog oko 510 kilometara, ranije je procijenjena na oko 700 miliona eura, no danas je ona veća.

Očekivalo se da će IAP biti završen do kraja ovog desetljeća, no projekt je i dalje u pripremnoj fazi koja uključuje izradu projektne dokumentacije i studija izvedivosti u tri uključene države.

Jadransko-jonski plinovod (IAP) bi povezao Hrvatsku, a preko Južne interkonekcije i BiH, sa Crnom Gorom i Albanijom gdje bi se spojio Transjadranskim plinovodom (TAP).

TAP ima kapacitet od oko deset milijardi kubnih metara godišnje i dovodi plin iz Azerbajdžana do Italije.