Između praznične euforije i troškova: Petina stanovništva Sjeverne Makedonije u siromaštvu

"Preskupo je. Sa dvoje djece i sa dvije prosječne plate, nema šanse da se izdrže dvije sedmice, a kamoli cijeli mjesec", kaže Skopljanka Danica, majka dvoje maloljetne djece, komentarišući troškove koje kao porodica imaju uoči novogodišnjih praznika.

Bez dodatnog posla, kakav i ona ima, kaže, teško da bi mogli izdržati.

"Posebno pred praznike, imaš dodatne troškove, ne samo za hranu nego i za aktivnosti djece u školama, kao što su lutrije ili 'Tajnog Djeda Mraza', kada treba da kupiš novogodišnje paketiće djeci u porodici. A paketići su ozbiljno poskupjeli", komentariše Danica.

Ipak, sa prihodima koje imaju ona i suprug, njihova porodica ne živi u siromaštvu.

Ali to nije slučaj za jednu petinu stanovništva u Sjevernoj Makedoniji.

Stopa siromašnih osoba u zemlji iznosi 21,9 posto prema Laekenskim indikatorima za siromaštvo za 2024. godinu, koje je objavio Državni zavod za statistiku (DZS)

Iz Makedonske platforme protiv siromaštva (MPPS) nisu optimisti da će brojke biti mnogo bolje i za 2025. godinu ako se pogleda trend iz prethodnih godina.

"Vidi se da se procenti mijenjaju samo minimalno, ali suštinski ništa se ne mijenja. Nijedna od ciljnih grupa ne mijenja svoju situaciju – djeca koja žive u siromaštvu, porodice sa mnogo djece i samohrani roditelji i dalje su na dnu", kaže predsjednica Platforme Biljana Dukovska.

Prema podacima Statistike, porodice sa dvije odrasle osobe i troje ili više djece su najviše pogođene – čak 54,8 posto njih živi u siromaštvu.

"Istina je, ali je također istina da je to slučaj svugdje u svijetu. Nije specifično kod nas u Makedoniji, ali mi kao Vlada radimo da poboljšamo stanje kod porodica koje imaju mnogo djece i apsolutno dio tih programa počinjemo da sprovodimo, a dio u periodu koji slijedi", komentarisao je premijer Hristijan Mickoski 29. novembra.

Za podatak da 21,9 posto stanovništva živi u siromaštvu, naglasio je da je od 2020. godine – kada je iznosio 23 posto – do sada to najbolji rezultat.

Porodice u riziku od siromaštvaDok Državni zavod za statistiku objavljuje podatke o stanovništvu koje je ispod linije siromaštva, ono što statistika ne prikazuje su ljudi koji su iznad te linije, ali su u riziku od siromaštva, kaže Dukovska iz Makedonske platforme protiv siromaštva (MPPS).

Kako ističe, taj procenat je veći i kreće se oko 40 posto.

"To su svi oni ljudi koji primaju socijalne transfere i kod kojih svako malo povećanje troškova ima veliki uticaj na kvalitet života. Ono što je nekada bila srednja klasa više ne postoji – sada su to ljudi u riziku od siromaštva koji smanjuju kvalitet života u smislu kupovine samo osnovnih lijekova, osnovne hrane, minimalnog grijanja, smanjenja svega što znači društvene i kulturne aktivnosti, smanjenja kvaliteta obuće i odjeće", kaže Dukovska.

U Sjevernoj Makedoniji, prema minimalnoj potrošačkoj korpi koju objavljuje Savez sindikata Makedonije (SSM), jednom četveročlanom domaćinstvu potrebno je 65.492 denara(oko 1.060 eura) da "izdrži" decembar.

Prosječna plata u državi iznosi skoro 46.000 denara(oko 750 eura), a minimalna nešto više od 24.000(oko 390 eura).

SSM je u proteklom periodu tražio da se minimalna plata poveća na 30.000 denara(oko 490 eura) – iznos ispod kojeg su, prema sindikatima, plate za oko 170.000 ljudi ili 33 posto zaposlenih.

"Niko nas nije pitao kada su povećavali cijene osnovnih prehrambenih proizvoda, cijene električne energije – koju smo, evo, kao čestitku za Novu godinu dobili, cijene nafte i gasa itd. Nas ne zovu da nas konsultuju kada povećavaju cijene i zato tražimo povećanje minimalne plate", rekao je predsjednik SSM-a Slobodan Trendafilov u intervjuu za RSE, najavljujući proteste i štrajkove početkom 2026. ako ne dođe do povećanja.

Za sada dogovora sa poslodavcima i Vladom nema.

Vlast ostavlja sindikate i poslodavce da se dogovore, ali uvjerava da "smo bolji od ostalih" ako se uzmu u obzir potrošačke korpe kod nas i u Evropi, odnosno kupovna moć.

"Evrostat je objavio kolika je kupovna moć minimalne plate. Analizirano je 27 zemalja u Evropi koje su uvele minimalnu platu, mi se nalazimo na sredini i daleko smo konkurentniji, recimo, od Bugarske, Srbije, Kosova, Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Albanije", rekao je premijer Mickoski 29. decembra.

Kada je riječ o protivljenju poslovnog sektora, dio argumenata je da treba povećati produktivnost radnika, ali i da će povećanje minimalca povući rast i ostalih plata – što oni ne mogu da priušte.

Ako ne bude dogovora, u martu će minimalna plata imati redovno povećanje koje će, prema zakonskoj formuli, iznositi između 1.500(oko 24 eura) i 2.000 denara(oko 23 eura).

Plan i komunikacija za iskorjenjivanje siromaštvaMinimalna plata nije jedina tema na koju treba da se fokusira debata kada je riječ o siromaštvu stanovništva, naglašava Dukovska iz Makedonske platforme protiv siromaštva.

Prema njenim riječima, ključno je da postoji otvorena komunikacija i kreiranje integrisanog plana za smanjenje siromaštva.

"Ne možete govoriti samo o minimalnoj plati kada raste cijena struje ili samo o socijalnoj pomoći kada enormno rastu kirije u Skoplju. Integrisani pristup znači komunikaciju i zajedničko pravljenje dokumenata. Kod nas se ništa ne dešava – Vlada i sindikat ne mogu da se dogovore, a da ne govorimo o uključivanju građanskog sektora u cijelu priču", kaže Dukovska.

Ona ističe da u zemlji ne postoji nijedan dokument vezan za siromaštvo, dok se na evropskom nivou već godinu dana priprema integrisana strategija. Kod nas, kaže, od 2020. godine nema ni razgovora o tome.

Prema podacima koje je objavio Državni zavod za statistiku (DZS), nakon porodica sa troje ili više djece, najpogođeniji su samohrani roditelji – od kojih 45,8 posto živi u siromaštvu. Slijede samačka domaćinstva sa jednim članom mlađim od 65 godina, od kojih 28,8 posto živi u siromaštvu.

Skoro trećina djece uzrasta od 0 do 7 godina (29,5 posto) živi u siromaštvu, dok je među ostalom djecom taj procenat oko 20 posto.

Prag siromaštva za jedno četveročlano domaćinstvo – dva odrasla i dvoje djece mlađe od 14 godina – postavljen je na godišnji ekvivalentni prihod do 374.400 denara(oko 6.090 eura) ili mjesečni do 31.200 denara(oko 500eura). Prag za samce je do 178.286 denara(oko 2.900 eura) godišnje ili mjesečni prihod od 14.857 denara.(oko 24o eura)

Proračuni za Laekenske indikatore siromaštva Državni zavod za statistiku radi na osnovu podataka iz ankete o prihodima i uslovima života, koja se sprovodi u skladu s preporukama Evropske unije.