Freedom House: Internet slobode u padu 15. godinu zaredom

Suzbijanje masovnih protesta, produbljivanje cenzure i prijetnje slobodi govora globalno su podstakle 15. godinu zaredom pad slobode na internetu, navodi se u novom izvještaju koji je objavila međunarodna organizacija Freedom House sa sjedištem u Washingtonu.

Izveštaj, "Sloboda na mreži 2025: Neizvjesna budućnost za globalni internet", otkrio je da je internet danas kontrolisaniji i manipulisaniji nego ikada ranije, pri čemu se uslovi za prava na mreži pogoršavaju u 27 zemalja, dok 17 zemalja bilježi poboljšanja.

Izvještaj prati slobode na mreži u 72 države svijeta.

Kina i Mijanmar su ostale među najgorim okruženjima na svijetu za slobodu interneta, dok je Island zadržao svoje mjesto kao najslobodnije onlajn okruženje, a slijedi ga Estonija.

Srbija iz 'slobodne' u 'djelimično slobodnu' na internetuOd država Zapadnog Balkana na listi se našla Srbija koja je označena kao "djelimično slobodna" u pogledu slobode interneta što je pad u odnosu na prošlogodišnju ocjenu "slobodna".

U naznakama iz izvještaja za Srbiju stoji da "provladini komentatori manipulišu diskusije na mreži; korisnici uređaja za komunikaciju (najčešće mobilnog telefona) ili blogeri su hapšeni ili su dobili produženje pritvora zbog objava političkog ili socijalnog sadržaja; došlo je do fizičkog napada ili ubistva na korisnika uređaja za komunikaciju ili blogera zbog objava na mreži".

Izvještaj navodi da je "reakcija srpske vlade na proteste koje su predvodili studenti dovela je do promjene statusa slobode interneta u toj zemlji".

Kada su ljudi izašli na ulice širom zemlje pozivajući na pravdu i transparentnost nakon smrtonosnog urušavanja nadstrešnice željezničke stanice u Novom Sadu u novembru 2024. godine, vlasti su privele pojedince koji su se izjasnili u znak podrške protestima na mreži i koristile Cellebrite tehnologiju za pretragu telefona novinara i aktivista.

Kritični trenutak za slobodu na internetuKontrola nad informacijama na mreži postala je suštinski alat za autoritarne lidere koji žele da učvrste svoje režime.

Budućnost slobode interneta zavisiće od toga kako vlade regulišu i primjenjuju naredni talas vještačke inteligencije i drugih tehnologija koje se ubrzano razvijaju.

"Globalna sloboda interneta opada u kontinuitetu 15 godina, jer su autoritarni režimi produbili nadzor i cenzuru u nastojanju da ućutkaju neslaganje", rekla je Annie Boyajian, predsjednica Freedom House-a.

"Ovaj trend je uporan, ali ne i nepovratan. Vidimo svijetle tačke širom svijeta i inspirisani smo hrabrim braniteljima ljudskih prava koji rizikuju svoje živote boreći se za slobodu uprkos sve intenzivnijoj represiji. Međutim, jasno je da smo došli do kritičnog trenutka i da se pogoršanje neće zaustaviti ukoliko vlade i privatni sektor ne učine više da zaštite slobodu interneta", navela je.

Zabrinjavajuće tendencije u demokratijamaPored pogoršanja represije u autoritarnim državama, izvještaj je otkrio zabrinjavajuće tendencije u otvorenijim onlajn okruženjima u svijetu: polovina od 18 zemalja sa statusom slobode interneta pretrpjela je pad rezultata tokom perioda zahvaćenog praćenjem izveštavanja, od juna 2024. do maja 2025.

Samo dvije od slobodnih zemalja zabilježile su poboljšanja, navodi se.

Gruzija, koja je izgubila četiri poena na skali od 100 poena "slobode na mreži", doživjela je najznačajniji pad među praćenim državama, a sljede Njemačka (-3) i Sjedinjene Američke Države (-3).

U Njemačkoj, faktori koji uključuju krivična gonjenja zbog memova o političarima, povećanu samocenzuru djelimično zbog prijetnji krajnje desničarskih aktera i napade hakera povezanih sa ruskom državom doprinijeli su padu od tri poena u rezultatu slobode interneta u zemlji.

U Sjedinjenim Državama, rastuća ograničenja građanskog prostora prijetila su da uguše digitalni aktivizam, obilježen pritvaranjem stranih državljana zbog nenasilnog izražavanja neslaganja i mišljenja na mreži.

Ključne kontrolne tačke interneta koje prati Freedom House odražavaju ograničenja u vezi sa sadržajem političke, društvene ili vjerske prirode.

Tokom godina, najveći pad slobode interneta bilježi RusijaU Rusiji, koja je doživjela najveći pad slobode interneta u posljednjih 15 godina, predsjednik Vladimir Putin je pokušao da stvori "dezinfikovan" domaći internet, istovremeno gušeći neslaganje.

Nakon široko rasprostranjenih antivladinih protesta između 2011. i 2013. godine i invazije na Ukrajinu 2014. godine, ruske vlasti su postavile temelje za "suvereni internet", tehnički i pravni projekat za isključivanje Rusije iz globalne mreže.

Zaštitne mjere kao stimulans za slobodeU izvještaju se napominje da je vještačka inteligencija već integrisana u svakodnevni život, da satelitski internet servis proširuje povezanost i konkuriše postojećim provajderima, a tehnologija za verifikaciju identiteta mijenja pristup onlajn sadržaju i zajednicama.

Talibani ograničili društvene mreže u AvganistanuAvganistanci strahuju od gubitka 'poslednje nade' dok talibani gase internetIzvještaj zaključuje da ugradnjom zaštitnih mjera za slobodu izražavanja i privatnost u ove sisteme u najranijoj mogućoj fazi razvoja, demokratska društva mogu osigurati stimulans poboljšanja za globalnu slobodu interneta, umjesto da doprinose još jednom periodu pada.

Između ostalog se ukazuje da bi pravni okviri koji se bave onlajn sadržajem trebalo da poštuju međunarodno priznata ljudska prava i da se pridržavaju standarda zakonitosti, neophodnosti i proporcionalnosti.

Kao i da je širom svijeta, podrška nezavisnim medijima i lokalnim organizacijama civilnog društva koje šire vjerodostojne informacije prijeko potrebna.

U svijetu, prema podacima Freedom Housea navodi se da pristup internetu ima 5,5 milijardi ljudi od čega 81 posto žive u zemljama u kojima su pojedinci bili uhapšeni ili zatvoreni zbog objavljivanja sadržaja o političkim, socijalnim ili vjerskim temama.