Vrhovni sud razmatra mjere zabrane za čelnike Federalne uprave policije zbog sumnje u korupciju
Posebni odjel tužiteljstva za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminala u Federaciji Bosne i Hercegovine zatražio je na ročištu, u četvrtak 13. novembra, pred Vrhovnim sudom FBiH određivanje mjera zabrane obavljanja funkcija u Federalnoj upravi policije i Vladi FBiH za četvero osumnjičenih u predmetu koji se vodi zbog sumnje na koruptivna krivična djela.
Mjere se traže protiv Vahidina Munjića, vršitelja dužnosti direktora Federalne uprave policije (FUP), Muhameda Ohranovića, službenika FUP-a, Arijane Huseinović-Ajanović, šefice kabineta federalnog premijera Nermina Nikšića, i Ervina Mušinovića, direktora Policijske akademije Federalnog ministarstva unutrašnjih poslova (FMUP).
Prema prijedlogu tužilaštva, osumnjičenima bi se zabranilo obavljanje službenih funkcija u institucijama Federacije BiH, posjećivanje određenih službenih prostorija, kao i kontaktiranje međusobno i s više osoba iz političkog i institucionalnog života.
Zatražena je zabrana kontaktiranja i s premijerom Nikšićem, federalnim ministrom unutrašnjih poslova Ramom Isakom, direktorom Agencije za državnu službu Refikom Begićem i drugima.
Tužilaštvo navodi da postoji osnovana sumnja da su osumnjičeni u dužem periodu počinili više krivičnih djela zloupotrebe položaja i trgovine utjecajem.
Detalji iz istrage pokazuju da je Munjić, kao v. d. direktora Federalne uprave policije, fotografirao i proslijedio povjerljivi akt Kantonalnog tužilaštva o provjerama protiv premijera Nikšića, svjestan da time ugrožava istragu.
Komunikacije preko Vibera i Signala, prema POSKOK-u, otkrivaju dogovore o zapošljavanju kandidata u FUP-u, uključujući dostavljanje pitanja za testiranje. Dogovarano je imenovanje rođaka Vahidina Munjića na poziciju u JP BH Pošta, uz posredovanje Arijane Huseinović-Ajanović.
Tužilaštvo tvrdi da se radi o sistemskom djelovanju koje je uključivalo lobiranja, dogovore i protuusluge za imenovanja i zapošljavanja, čime je, kako se navodi, podrivano povjerenje u institucije i pravosudni sistem.
Tužilaštvo tvrdi da postoji opasnost od ponavljanja krivičnih djela i utjecaja na svjedoke, te da su osumnjičeni "u dužem periodu djelovali po uhodanom obrascu".
Sud će odluku o mjerama zabrane donijeti u zakonskom roku.
Odbrane tvrde da su optužbe neutemeljeneOdbrane svih osumnjičenih tokom ročišta su se usprotivile mjerama zabrane, tvrdeći da nema dokaza i da ne postoji osnovana sumnja u počinjenje krivičnih djela.
Navedeno je da Tužiteljstvo nema drugih dokaza osim vještačenih telefona prvoosumnjičenog Munjića, za čiji sadržaj odbrane tvrde da je interpretiran pogrešno i kako tužiteljstvo pogoduje. Branitelji su uložili i dokumente koji, kako navode, to potvrđuju, a koji se odnose na postupale zapošljavanja osoba u FUP-u.
Rečeno je da je prijedlog Tužiteljstva zasnovan na indicijama i tvrdnjama.
Istraga počela ranijePosebni odjel za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminala ranije je oduzeo mobilne telefone od pomenute četiri osobe u istrazi koja se odnosi na spornu prepisku između zvaničnika Vlade FBiH i Federalne uprave policije.
Predmet je otvoren u julu nakon što je dokumentaciju dostavilo Kantonalno tužilaštvo Sarajevo, a kasnije preuzeo federalni tužiteljski odjel.
Prepiske na osnovu kojih su otvorene istrage potječu iz tri mobitela koji su Munjiću oduzeti kad je uhapšen u predmetu Black Tie 2, koji se odnosi na još uvijek otvorenu istragu državnog tužiteljstva o grupi koja je surađivala s narkobosom Edinom Gačaninom, koji, prema EUROPOL-u, kontrolira veliki dio europskog tržišta kokainom.
Munjić je tada bio među 23 osobe, koje su uhapsile domaće policijske snage, uz pomoć agenata američkog Federalnog istražnog biroa (FBI), Uprave za borbu protiv droga (DEA) i EUROPOL-a.