Da li je sigurnosni sistem u BiH zakazao u slučaju napada u Bosanskoj Krupi?
Ovo je za Radio Slobodna Evropa (RSE) izjavio Anes Čengić, nekadašnji načelnik Odjela za borbu protiv terorizma Federalne uprave policije.
Između ostalog, Čengić ističe da policija nema dovoljno ljudstva da prati sve prijetnje.
Ovo pitanje se nametnulo nakon što je prije četiri dana u Bosanskoj Krupi, na sjeverozapadu Bosne i Hercegovine, petnaestogodišnjak upao u policijsku stanicu i nožem ubio policajca Ozrena Marana, a povrijedio njegovog kolegu Avdu Hasanovića.
Još nije sa sigurnošću poznato šta ga je motivisalo na ovaj teroristički čin.
Maloljetniku je određen jednomjesečni pritvor, dok će šestorica osumnjičenih za direktnu vezu s njim biti predati u nadležnost Odsjeka za terorizam, kako je saopšteno iz Tužilaštva BiH.
Dodali su da se uhapšena šestorka dovodi u vezu sa indoktrinacijom 15-godišnjaka, "u okviru djelovanja vaninstitucionalnih vjerskih udruženja".
Za teroristička djela, kazne se kreću od 10 godina iza rešetaka do dugotrajnog zatvora, ali maloljetnicima se mogu izreći samo vaspitne mjere, uključujući smještaj u popravnom domu.
Šta se u BiH radi da se preduprijede ovakve stvari?
Čengić za RSE pojašnjava da unutar svih policijskih struktura u BiH, od entitetskih MUP-ova do državne Agencije za istrage i zaštitu (SIPA), postoje obavještajna odjeljenja, koja vrše kontrolu i nadzor interneta, ali i sumnjivih osoba.
"Očekivati od policije da zna unaprijed šta će se dogoditi, to je po meni van pameti, radio sam 30 godina, ne možete vi znati kad će se nešto dogoditi. Da se zna onda se ne bi ni događalo", kaže Čengić.
On dodaje da, ako se presretne komunikacija na internetu, ipak je moguće djelovati preventivno.
Podsjeća da je u vremenima kada internet nije bio svakome lako dostupan kao danas presretana komunikacija, i spriječavani napadi.
"Nije bilo ovoga, mobitela, nije bilo Fejsbuka. Dakle, sad svako dijete ima mobitel, dva ili tri, i vrlo teško je pratiti sve. Prati se vjerovatno, i Telegram i ostale te komunikacije, ali jako je teško", kaže Čengić.
Iz Federalne uprave policije nije odgovoreno na upit RSE za izjavu do zaključenja ovog teksta.
Da li se ovakav napad mogao spriječiti?
Prema Čengiću, moguće da je u Krupi došlo do "opuštanja".
"Što se tiče propusta u Bosanskoj Krupi, mislim da je tu kao i svaka policijska agencija, ljudi su opušteni, malo je to mjesto, bili su opušteni, nisu očekivali da može bila šta takvo da se dogodi", ocjenjuje Čengić.
Da bi se unaprijed djelovalo, prisluškivanjem, on podsjeća da je za to potrebna naredba suda.
"Kako sad, recimo, policija da obrazloži da želi da prati dijete od 14 godina", postavlja pitanje Čengić.
Denis Avdagić, politički i bezbjednosni analitičar iz Zagreba, za RSE ocjenjuje da se BiH ne može samostalno boriti protiv ovakvih prijetnji.
"U EU i među zemljama NATO-a svi se zapravo oslanjaju na saradnju. Tako da država koja nije dio toga direktno i u kojoj se slabe državne institucije unutarnjim, pa i vanjskim djelovanjem, ima naravno velikih problema", istakao je Avdagić.
Dodaje da zbog glomaznog i nefunkcionalnog državnog aparata, pomoć ponekad može da zakasni, a strane agencije ne mogu naći prave sagovornike.
BiH ima deset kantonalnih policija, dvije entitetske, i jednu u Brčko Distriktu.
Na državnom nivou, ima nekoliko policijskih agencija, među kojima se ističe SIPA, čija je nadležnost spriječavanje, otkrivanje i istraga krivičnih djela iz nadležnosti Suda BiH.
Indoktrinacija na internetu
Avdagić podsjeća da su na društvenim mrežama "sveprisutni i pojedinci i organizacije kojima je zapravo cilj maksimalno radikalizovati ljude".
"Na širem geografskom području nije nemoguće doći do bilo koga na svijetu i pogotovo labilnije mlade ljude možete vrlo lako navući na nešto što im, ni njima, ni društvu, neće donijeti ništa dobro", kazao je Avdagić.
Anes Čengić ističe da je potrebno sačekati da maloljetni napadač razgovara sa psihologom, pedagogom i socijalnim radnikom, pa da se onda oni izjasne o njegovoj mogućoj indoktrinaciji.
"Da li je on indoktriniran ili nije indoktriniran, koliko se može dijete tog uzrasta indoktrinirati, ja ne znam. Ali mislim da Tužilaštvo BiH, jer je nadležno za terorizam, oni na kraju moraju dati svoju krajnu kvalifikaciju", smatra Čengić.
Ilija Cvitanović, predsjedavajući Zajedničke komisije za nadzor nad radom Obavještajno-bezbjednosne agencije (OBA) BiH, za RSE je kratko izjavio da je i OBA uključena u istragu slučaja, te da se on "ne smije gurati pod tepih".
Šta kaže državna Strategija za borbu protiv terorizma?
BiH ima Strategiju za prevenciju i borbu protiv terorizma, usvojenu 2022. godine, koja obuhvata period od 2021. do 2026.
U ovom dokumentu, navedeno je da je njen cilj "prevencija i suprotstavljanje svim oblicima terorizma, odnosno nasilnog ekstremizma i radikalizacije koji vode ka terorizmu".
Između ostalog, navedeno je da su ekstremističke strukture u BiH "u potpunosti prepoznale ogroman potencijal, veliku prednost i korist masovnih medija i društvenih mreža, jer pružaju maksimalan efekat s minimalnim troškovima".
Takođe, u strategiji se ističe da se mreže koriste za vrbovanje, mobilizaciju i obučavanje novih članova, te međusobno umrežavanje i povezivanje.
Zbog prevencije terorističkih akata, navodi se da je potrebno jačati mogućnosti prikupljanja podataka o njihovom planiranju.
Saradnja na tekstu: Milorad Milojević, Predrag Zvijerac