Od interneta do radikalnog ekstremizma
Pitanje se nameće s obzirom na niz primjera, u i izvan Bosne i Hercegovine (BiH), mladih ljudi koji su upravo u kontaktima i sadržajima koje je nemoguće nabrojati, a koji su se slivali ka njihovim kompjuterima, sticali uvjerenja često veoma udaljena od njihovog porodičnog odgoja.
"Nažalost, mladi su sve češće uvučeni u online sfere u kojima se ekstremističke ideologije promiču kao način rješavanja frustracija, što ih čini podložnima radikalizaciji", kaže istraživačica iz Atlantske inicijative Nejra Veljan, u razgovoru za Radio Slobodna Evropa (RSE).
Šta je motivisalo maloljetnog ubicu iz Bosanske Krupe, nije poznato.
Zvaničnici iz tog grada na zapadu BiH, nisu ni demantirali, ni potvrdili medijske navode o vjerski motiviranom potezu dječaka koji je u četvrtak navečer, 24. oktobra ušao u policijsku stanicu, pokrivenog lica, i nožem ubio jednog, a ranio drugog policajca.
S obzirom na to da je riječ o maloljetniku i da je istraga u toku, osim informacije da su iz njegovog doma oduzeti određeni predmeti, drugih detalja nije bilo.
Zašto su maloljetnici meta?
"Digitalne platforme omogućavaju ekstremističkim grupama da šire propagandu direktno mladima, koristeći strategije privlačne ovoj demografskoj skupini, prilagođene sadržaju koji mladi već konzumiraju – putem igrica, videozapisa, mema i društvenih mreža", kaže Nejra Veljan.
Primjeri za to vidljivi su širom Europe, gdje maloljetnici i mlađi punoljetnici sudjeluju u terorističkim napadima.
Ovo, smatra Veljan, ukazuje na to da radikalne grupe iskorištavaju ranjivost adolescenata, njihovu potragu za identitetom i sklonost buntovništvu.
Riccardo Valle, talijanski istraživač fokusiran na ekstremizam i džihadizam, za Radio Slobodna Evropa kaže da, zasnovano na njegovom iskustvu u praćenju ovakvih pojava, pojedinci bivaju regrutirani online, jer je na njih lako utjecati.
"Na primjeru tzv. Islamske države vidjeli smo da su s propagandne tačke gledišta pozivali i inspirirali osobe da izvode tzv. neratne napade, jednostavne napade, kuhinjskim noževima, bombama domaće izrade, automobilima. Uglavnom, pokušavaju potaknuti mlade da izvrše odmazdu prema bilo čemu u zemlji u kojoj žive", kaže Valle.
On dodaje da su maloljetnici meta i zbog činjenice da su u dobroj mjeri izuzeti od krivične odgovornosti, za razliku od odraslih koji počine teroristička djela, za koje su propisane visoke zatvorske kazne.
Tužitelji iz Bosanke Krupe su rekli da utvrđuju je li maloljetni napadač bio povezan s ekstremističkim grupama i je li na bilo koji način potican na terorizam.
Navedeno je i da on neće krivično odgovarati kao što bi odrasla osoba, te da u njegovom slučaju može biti izrečena odgojna mjera.
Kazne za djela terorizma u BiH mogu iznositi od deset godina do dugotrajnog zatvora.
Zašto su u BiH meta policijske stanice?
Od 1997. u BiH su zabilježena četiri napada na policijske stanice ili policajce. Prvi se desio u Mostaru i označava se prvim terorističkim napadom u zemlji, a posljednji u Bosanskoj Krupi.
Osim toga, napadnute su stanice u Bugojnu i Zvorniku, 2010. i 2015. godine.
Ovi incidenti sugeriraju da pojedinci i grupe mogu smatrati policiju simbolom državne moći i stuba stabilnosti u društvu, te ih vide kao primarne predstavnike zakona i sigurnosti, ocjenjuje Veljan.
"Iako se motivi za napade mogu razlikovati – od radikaliziranih ideologija do pojedinačnih činova nasilja – očito je da ciljanja policije naglašavaju potrebu za dodatnim ulaganjima u prevenciju i osnaživanje sigurnosnog sektora", rekla je istraživačica.
Ona smatra da su potrebni dodatna podrška kroz obuku, bolji tehnički resursi, te jača suradnja s lokalnim zajednicama.
Sigurnosni stručnjak o napadu u Bosanskoj Krupi: Sumnjam da neko u tim godinama može biti svjestan šta je ekstremizam
Šok i nevjerica u Bosanskoj Krupi nakon terorističkog napada
Šta bi mogao biti motiv napada?
U fazi istrage, o motivima i mogućem utjecaju na tinejdžera koji je ubio i ranio policajce, teško je govoriti.
Veljan upozorava da se spekulacije o vjerskom ekstremizmu moraju tretirati s oprezom posebno, jer je riječ o dječaku od 14 godina.
"Kada se radi o maloljetnim osobama, iskustvo nam govori da motivi mogu biti kompleksni i često uključuju kombinaciju socijalnih, psiholoških i ideoloških faktora. Napad izveden od strane tako mlade osobe može upućivati na potencijalne znakove ranjivosti prema online radikalizaciji, gdje su ekstremističke poruke često oblikovane tako da privlače mlađu populaciju", objašnjava Veljan.
Ona podvlači da je potrebno sačekati rezultate istrage, ali da napad, prema trenutno dostupnim informacijama – može ukazivati na utjecaj nasilnih ideologija.
"Ključno je pričekati više podataka kako bismo razumjeli puni kontekst i faktore koji su doveli do ovog događaja. Iz mog iskustva, u ovakvim slučajevima često se radi o kombinaciji osobnih faktora i šireg okruženja, uključujući dostupnost sadržaja na internetu, koji može snažno uticati na mlade ljude i njihovo ponašanje", ističe Nejra Veljan.
Može li se BiH ozbiljno baviti prevencijom online radikalizacije?
Prisutnost online propagande je sada brža i agresivnija neko ikada ranije, kaže Nejra Veljan.
"Bosna i Hercegovina se, poput mnogih drugih zemalja, suočava s izazovima uspostavljanja efikasnog sistema za praćenje online radikalizacije, posebno među mladima", rekla je za Radio Slobodna Evropa.
Nedavni napadi u Austriji, Beogradu, Rusiji i drugim zemljama ukazuju da radikalizacija i ekstremizam predstavljaju izazov širom Evrope i svijeta.
"Mladi, bez obzira na nacionalne granice, sve više su izloženi online utjecajima koji promoviraju nasilne ideologije. BiH dijeli s ostatkom Evrope potrebu za unapređenjem preventivnih mjera koje uključuju saradnju među institucijama, posebno u vezi s edukacijom mladih i ranjivih grupa", rekla je Veljan.
Dodaje da posljednji napad naglašava važnost zajedničkog pristupa, kako bi se preduhitrile potencijalne prijetnje i u Bosni i Hercegovini, kao i u drugim evropskim zemljama koje se suočavaju s istim izazovima.