Đukanović raspustio Skupštinu Crne Gore
Predsjednik Crne Gore Milo Đukanović raspustio je 16. marta Skupštinu Crne Gore, a datum održavanja prijevremenih parlamentarnih izbora, prema Ustavu, trebalo bi da saopšti u petak 17. marta.
Raspuštanje Skupštine dolazi tri dana uoči predsjedničkih izbora zakazanih za nedjelju 19. mart, na kojima je Đukanović jedan od kandidata.
Iz Đukanovićeve Službe za informisanje, medijima je dostavljen Ukaz o raspuštanju Skupštine Crne Gore, koji je kako su naveli predsjednik donio na osnovu člana 92 tačka 3 Ustava Crne Gore.
Taj stav glasi: "Skupština se raspušta ukazom predsjednika Crne Gore."
Po raspuštanju Skupštine, izbori mogu biti zakazani najranije za 60, a najkasnije za 100 dana, što znači krajem maja ili početkom juna.
Aktuelnoj Vladi Dritana Abazovića izglasano je nepovjerenje prije sedam mjeseci.
Danas je isteklo 90 dana od kad je izmjenjeni Zakon o predsjedniku, čijim je usvajanjem Miodrag Lekić predložen za mandatara, objavljen u Službenom listu.
Lekić nije uspio u predviđenom roku od 90 dana osigurati podršku 41 od 81 poslanika za sastavljanje nove Vlade.
Prošlogodišnje izmjene Zakona o predsjedniku, Đukanović je okarakterisao spornim a njegov savjetnik za pravna pitanja je podnio Ustavnom sudu inicijativu za ocjenu njegove ustavnosti.
Zakon je u Skupštini Crrne Gore u decembru promijenila parlamentarna većina, koju čine proruski Demokratski front (DF), Demokrate, Socijalistčka narodna partija i Građanski pokret URA.
Naime nakon što je u avgustu 2022. izglasano nepovjerenje Vladi Dritana Abazovića zbog potpisivanja Temeljnog ugovora sa Srpskom pravoslavnom crkvom pobjednici parlamentarnih izbora od avgusta 2020. godine predložile su Lekića za mandatara, što je Đukanović odbio jer u postavljenom roku nisu dostavljeni i potpisi podrške.
Onda je parlamentarna većina promijenila Zakon o predsjedniku i preuzela ustavnu nadležnost predsjednika države.
Međunarodni partneri, prije svih Sjedinjene Američke Države i Evropska unija, više puta su apelovali na parlamentarnu većinu da ne pokušavaju da formiraju Vladu na osnovu izmijenjenog Zakona jer bi ona imala sporan legitimitet.
Oni su se pozivali na negativno mišljenje Venecijanske komisije o tim promjenama.
Abazović nije dobio podršku za rekonstrukciju
Paralelno sa Lekićevim naporima da sastavi Vladu i obezbijedi podršku većine koja ga je predložila za tu funkciju premijer u tehničkom mandatu Dritan Abazović je pokušavao da rekonstruiše svoju Vladu.
Nedostajao mu je jedan potpis podrške jer su iz Ujedinjene Gorana Danilovića, koja je dio parlamentarne većine saopštili da na njihov potpis može da računa Lekić, ne Abazović.
Jedna od prvih reakcija na raspuštanje Skupštine stigla je iz prosrpskog i proruskog Demokratskog fronta, najače stranke parlamentarne većine.
Funkcioner DF Slaven Radunović ocijenio je očekivanim, da Đukanović iskoristi šansu koju su mu dali djelovi parlamentarne većine, koji nijesu dozvolili da se formira nova Lekićeva ili rekostruiše Abazovićeva vlada.
"Zašto smo svi zajedno generalno došli u ovi situaciju, treba pitati pokret URA i Ujedinjenu koji su zaustavili formiranje vlade", rekao je Radunović.
Crnom Gorom već sedam mjeseci upravlja Vlada u tehničkom mandatu.
To je druga vlada od izbora 2020. godine, na kojima je poslije gotovo tri decenije promjenjena vlast, a Đukanovićeva Demokratska partija socijalista otišla u opoziciju.
Prva Vlada nakon tih izbora Zdravka Krivokapića trajala je 14 mjeseci, a Abazovićeva nešto više od tri mjeseca. Od sredine avgusta je u tehničkom mandatu.
Posljednji parlamentarni izbori održani su 30. avgusta 2020. godine.
Kad se raspišu parlamentarni izbori biće to šesti od obnove nezavisnosti 2006. godine. U tom periodu prijevremeni su održani dva puta – 2009. i 2012. godine.