Institucije BiH ne objavljuju fotografiju odbjeglog osuđenika za ratni zločin

Sud BiH ne raspolaže fotografijom optuženog Miodraga Mitrašinovića, odgovorili su iz ove ustanove na molbu Radija Slobodna Evropa (RSE) da dostave fotografiju Mitrašinovića, koji je pobjegao nedugo nakon izricanja kazne zatvora od 13 godina zbog ratnih zločine i za kojeg je naređeno raspisivanje potjernice. 

Jelena Miovčić, glasnogovornica Državne agencije za istrage i zaštitu Bosne i Hercegovine, novinarima je dala sličan odgovor putem telefona.

Ona je potvrdila da je jučerašnji zahtjev novinara RSE za fotografijom odbjeglog osuđenika za ratni zločin "u proceduri". Dodala je da ne može obećati da će fotografiju i poslati te da "nije sigurna da li SIPA raspolaže tim dokumentom".

Sud Bosne i Hercegovine je 26. oktobra potvrdio da je naredio raspisivanje međunarodne potjernice za Miodragom Mitrašinovićem, osuđenim za ratne zločine, koji je nedugo po izricanju presude pobjegao iz Univerzitetske bolnice u Foči, i postao nedostupan organima BiH.

Agencija za identifikacione dokumente, evidenciju i razmjenu podataka Bosne i Hercegovine (IDDEEA), ima centralizovanu bazu podataka s fotografijama svih građana BiH koji su u posljednjih dvadeset godina zatražili izdavanje lične karte ili pasoša.

Policijske i pravosudne institucije imaju pristup ovoj bazi podataka, potvrdila je glasnogovornica SIPA-e Miović.

Na internetu postoji samo jedna javno dostupna fotografija odbjeglog osuđenika za ratni zločin. Radi se o mutnoj, grupnoj fotografiji sedmorice naoružanih muškaraca u uniformi koja je nastala u ratu. Na njoj se lica osoba slabo vide i putem nje je skoro nemoguće identifikovati osobu.

Ko je Miodrag Mitrašinović?

Mitrašinović je jedan od sedmorice osuđenih za ratni zločin na željezničkoj stanici u Štrpcima kod Rudog, na istoku Bosne i Hercegovine. Tu su 27. februara 1993. godine pripadnici Vojske Republike Srpske (VRS) iz voza izveli i ubili 20 civila nesrpske nacionalnosti.

Uz Mitrašinovića su osuđeni i Obrad Poluga, Novak Poluga, Dragan Šekarić, Oliver Krsmanović, Petko Inđić i Radojica Ristić.

Osuđeni su jer su kao pripadnici Druge podrinjske lake pješadijske brigade Višegrad, Vojske Republike Srpske, učestvovali u ubistvu 20 civila nesrpske nacionalnosti, čime su postupili suprotno pravilima međunarodnog prava i Ženevske konvencije o zaštiti civilnih osoba za vrijeme rata.

Istom presudom je njihov tadašnji komandir Luka Dragičević oslobođen optužbe da je naredio ovaj zločin.

Najstarija žrtva je imala 59 a najmlađa 16 godina. Zbog ovog zločina se sudski procesi vode i u Srbiji.

Iz bolnice u bjekstvo - ko je odgovoran?

Sudu BiH je na dan izricanja presude rečeno da je na operaciji u Univerzitetskoj bolnici u Foči, na istoku BiH, gdje mu se toga dana gubi svaki trag.

Mitrašinovićev advokat je za Radio Slobodna Evropa(RSE) potvrdio da mu je branjenik rekao da je u bolnicu, dan pred presudu, došla SIPA, tj. pripadnici Državne agencije za istrage i zaštitu, koji su imali nalog za njegovo privođenje, ali to nije učinjeno jer je trebao bolničko liječenje, odnosno operaciju.

"Rekao mi je taj dan, 21. oktobra, da su bili i da su razgovarali s doktorima. Nije mi rekao da je ostavljena policijska pratnja, tako da ne znam jesu li ostali policajci s njim. Poslije se više nikad nije javio. Zvao sam ga poslije presude, nije se javio. Ne znam gdje je", rekao je Mitrašinovićev advokat Miloš Perić za RSE.

Na ovaj način je Mitrašinović nastavio dugi niz i postao sto druga osoba nedostupna pravosuđu Bosne i Hercegovine, tokom suđenja ili neposredno nakon izricanja presuda za ratni zločin, pokazuju podaci Misije OSCE u Bosni i Hercegovini.

Kako i gdje bježe optuženi i osuđeni za ratne zločine?

Misija OSCE u Bosni i Hercegini je u julu objavila izvještaj pod nazivom Trka sa vremenom - Napredak i izazovi u provođenju Državne strategije za rad na predmetima ratnih zločina BiH.

Podaci iz izvještaja pokazuju da je nedostupnost optuženika jedan od najvećih izazova koji otežava skoro 40 posto suđenja za ratne zločine koji su trenutno u toku pred sudovima u Bosni i Hercegovini.

Najveći broj optuženika za ratne zločine se krije u Srbiji i Hrvatskoj, navodi Misija OSCE-a.