Sve veći gubici i sve više zaposlenih u dijelu državnih firmi u Crnoj Gori

Novi podaci Ministarstva kapitalnih investicija o poslovanju dijela državnih firmi u Crnoj Gori pokazali su da je dio energetskog sektora zabilježio poslovne gubitke a istovremeno povećao broj zaposlenih u ovoj godini.

Prekomjerno zapošljavanje u preduzećima koja posluju sa gubicima, a koja imaju imaju i visoke naknade za članove odbora direktora, pokazatelj je da su novi akteri na političkoj i državnoj sceni nastavili sa praksom prethodne vlasti u Crnoj Gori, ocijenio je za Radio Slobodna Evropa (RSE) Marko Sošić, istraživač javnih politika u Institutu alternativa.

“Dobro je da imamo podatke koji potvrđuju ono što smo znali. A to je da, nije važno kojoj partiji dajete neko preduzeće, dok god ga dajete partiji. Kada imamo jasnu vezu između pripadnika određenih političkih partija i njihovog imenovanja u organe upravljanja državnih preduzeća, prirodan korak nakon toga je prekomjerno zapošljavanje bez obzira na finansijsko stanje u tom preduzeću”, kaže Sošić.

Pozitivnim ocjenjuje to što je Ministarstvo kapitalnih investicija prvo koje je izašlo javno sa podacima o stanju u državnim preduzećima.

Koliki su gubici?

Ministarstvo za kapitalne investicije je u utorak (23. novembra) iznijelo podatke o poslovanju dijela državnih kompanija, prema kojima su gubitke ostvarili Crnogorski elektrodistributivni sistem u iznosu od skoro tri i po miliona eura, državna aviokompanija To Montenegro i Barska plovidba po 2,5 miliona eura gubitaka, preko milion eura minusa su ostvarili Crnogorska plovidba i Montekargo.

Značajan pad u neto rezultatu poslovanja u odnosu na 2020. godinu je ostvario Rudnik uglja u Pljevljima, za skoro četiri miliona eura, a Crnogorski elektrodistributivni sistem je ostvario pad u neto poslovanju od preko četiri miliona eura u odnosu na prošlu godinu.

Koliko je novozaposlenih?

Istovremeno, dio ovih kompanija je za prvih devet mjeseci ove godine povećao broj zaposlenih, a time i rast troškova zarada i naknada u odnosu na 2020. godinu.

Prema podacima Ministarstva kapitalnih investicija Crnogorski elektrodistributivni sistem ima 18% više zaposlenih u odnosu na prošlu godinu, Elektroprivreda Crne Gore 14%, a Rudnik uglja 24% više, što znači da je skoro svaki četvrti radnik novozaposlen.

Najveće troškove na zarade zaposlenih su zabilježili Elektroprivreda Crne Gore i Rudnik uglja od preko 8% u odnosu na prošlu godinu.

Komentarišući navedene podatke, dugogodišnji privrednik, a danas potpredsjednik vladajućeg Građanskog pokreta Ura Goran Đurović konstatuje, da je dobro što je Ministarstvo objavilo realno stanje. Ključni problem za Đurovića predstavlja činjenica da su na čelu državnih kompanija partijski ljudi.

“Jedini način da se popravi stanje u javnim preduzećima je uvođenje korporativnog upravljanja. Moramo shvatiti da to što neko pripada partiji nije dovoljan preduslov da vodi neku kompaniju ili da bude u bordu direktora. Moraju se uvesti profesionalci i ljudi koji imaju u svom CV-u životno i radno iskustvo u vođenju kompanija", konstatuje Đurović.

"Ali, naglašava, "takav pristup nije usvojen i došli smo u situaciju da su javnost i Ministarstvo nezadovoljni situacijom u određenim državnim kompanijama.”

Partije unutar tri vladajuće koalicije, Demokratski front, Demokrate i Građanski pokret URA, su nakon dolaska na vlast i formiranja Vlade u decembru prošle godine, shodno partijskim kvotama, raspodijelile više od 60 čelnih funkcija u državnim kompanijama, agencijama, ustanovama i drugim javnim institucijama.

Prethodno su godinama, sa mjesta opozicije, oštro kritikovali partijsko zapošljavanje koje je sprovodila dotadašnja vlast na čelu sa Demokratskom partijom socijalista.

Da li je moguća promjena stanja?

Da bi se stanje u državnim kompanijama promijenilo, istraživač javnih politika Marko Sošić ukazuje da je potrebna politička volja da se promjeni praksa partijskog zapošljavanja, što će, kako smatra, biti teško:

“To smo imali i na lokalnom nivou, prilikom promjene vlasti. Poslednja stvar koje se dotaknu nakon promjene vlasti je reforma javnih preduzeća. Svim partijama odgovara da imaju neku vrstu 'džepa' koji je mimo nadzora i koji mogu koristiti za partijska zapošljavanja i neku vrstu resursa sa kojim će ići u naredne izbore.“

Sošić konstatuje da je potrebno i djelovanje Skupštine kako bi bio kreiran pravni okvir da bi partije sebi oduzele resurse unutar javnih preduzeća:

“To je neki test na kome je nova parlamentarna većina pala, jer nakon godinu dana nove vlasti nemamo ništa od promjena već samo nastavak iste prakse samo sa drugim akterima.”

Goran Đurović ne spori da pojedine državne kompanije moraju da budu pomognute od strane države zbog globalne krize i neminovnih gubitaka s kojima se suočavaju kao što su kompanije koje se bave transportom. Ali sa druge strane, smatra da postoje kompanije koje mogu biti profitabilne ali sa profesionalnim rukovodstvom:

“Treba razvijati kompanije koje imaju potencijal da budu bolje i uspješnije. Mislim da im fali profesionalnost, osjećaj odgovornosti menadžera a da ne zavise od političke volje bilo koje partije ili pojedinca.”

Dodatni razlozi za finansijske gubitke

I ministar kapitalnih investicija Mladen Bojanić je nezadovoljan trendom da se povećava broj zaposlenih u dijelu državnih kompanija:

“Nismo srećni što vidimo da raste broj zaposlenih a padaju prihodi. To je nešto na šta ćemo da se fokusiramo. Uključili smo i odjeljenje za antikorupciju u samom ministarstvu. Tako da ohrabrujemo sve zaposlene da ukoliko primjete bilo kakve nezakonite radnje, a tu računam i ovo političko zapošljavanje da prijave, a mi ćemo kao ministarstvo sve to istražiti”, navodi ministar.

On je ukazao i da često nadoknade za članove odbora direktora državnih firmi nisu u skladu sa rezultatima poslovanja.

“Idemo ka tome da rukovodni kadar ima fiksnu zaradu, a nakon završetka poslovne godine, na osnovu finansijskih izvještaja rukovodni kadar bi mogao da dobije finansijski bonus na predlog resornog ministarstva”, kaže ministar.

Iz Ministarstva su za neke od kompanija saopštili “olakšavajuće okolnosti” za slabije rezultate.

Kako je rečeno, Crnogorski elektrodistributivni sistem je ostvario slabiji poslovni rezultat za prvih devet mjeseci ove godine zbog većih troškova nabavke električne energije, uslovljenih vremenskim prilikama i cijenom na tržištu.

Rudnik uglja u Pljeviljima je ostvario manju proizvodnju za 12 posto zbog godišnjeg remonta Termoelektrane “Pljevlja”. Ovo se navodi u izvještaju Ministarstva, pri čemu se dodaje da su na lošiji ostvareni rezultat su uticali veći troškovi zarada i otpremnina.

Na podatak da je čak i Elektroprivreda Crne Gore (EPCG), kao iznimno uspješna kompanija, imala gubitak od preko 16 miliona eura oglasio se predsjednik Borda direktora EPCG Milutin Đukanović, inače funkcioner Demokratskog fronta saopštivši da će ta kompanija poslovnu godinu završiti pozitivno.

EPCG i Crnogorski elektrodistributivni sistem su u prethodnih šest mjeseci zaposlili 269 radnika.