Od BiH se ponovo traži sprječavanje zlostavljanja zatvorenika

“Spužve na kojima su oni spavali nisu promijenjene od 1914. kad su Gavrila Principa doveli u ovaj zatvor. Kompletan zatvor smo preuredili, pregradili i napravili zatvor u zatvoru kako bi obezbijedili kretanje kroz zatvor na jedan potpuno drugi način”.

Ovako smještaj u zatvoru za Radio Slobodna Evropa (RSE) komentariše Faruk Zubčević, direktor Kazneno-popravnog zavoda (KPZ) Sarajevo.

Ovaj zavod bio je na "crnoj listi" Komiteta Vijeća Evrope za sprječavanje mučenja i nečovječnog ili ponižavajućeg postupanja ili kažnjavanja (CPT).

Njihovi predstavnici su boravili u posjeti Bosni i Hercegovini polovinom juna 2019.godine. U izvještaju, koji je objavljen 14. septembra, ukazano je na prisutnost seksualnog, fizičkog i psihičkog zlostavljanja zatvorenika i degradirajuće uslove, posebno u zatvorima u Sarajevu i Mostaru.

Kako kaže Zubčević, uveden je najsavremeniji sistem kontrole zatvora po pitanju perimetrijske zaštite i kamere visoke rezolucije koje pokrivaju 80 posto zatvora. Prema njegovim riječima, obnovljena je i zatvorska ambulanta.

“Za period od četiri godine uveli smo nove parametre koje smo provukli kroz naredbe i zakonske odredbe kojim je sve precizirano, posebno tretman osuđenih lica”, kaže Zubčević i dodaje da je pet bivših pritvorenika nakon odsluženja kazne zaposleno u KPZ Sarajevo.

On dodaje da su od posljednje posjete CPT uslovi u ovom zatvoru značajno poboljšani, te da se radilo i na dodatnoj obuci osoblja.

“U toku je izgradnja jos dva objekta u Ustikolini i na Igmanu, nedaleko od Sarajeva, kojim će se riješiti prenapučenost KPZ Sarajevo, izgrađenog u vrijeme austro-ugarske uprave”, ističe Zubčević.

Kakvo je stanje u Mostaru ?

Iako su se zatvorski uvjeti unaprijedili od 2015. godine, CPT u svom izvještaju naglašava da su zatvorima u Sarajevu i Mostaru zatekli “anahrone i restriktivne” zatvorske režime za zatvorenike koji se u ćelijama drže i više od 23 sata dnevno, te da su žene neredovno imale mogućnost da izađu ili odu na tuširanje.

Dodaje se da je zabilježena i loša zdravstvena njega zatvorenika, a "službeno osoblje za zadržavanje nastavilo je pribjegavati neformalnoj upotrebi sredstava sputavanja i discipline za kažnjavanje zatvorenika".

U KPZ Mostar, na jugu BiH, situacija je nešto drugačija, kaže za RSE Boris Džeba, direktor ovog zatvora koji je uspostavljen prije 138 godina. Kako navodi, sve preporuke CPT su ispoštovane.

“Nama su konkretno neke tri (preporuke) dali”, govori Džeba.

Prema njegovim očekivanjima pritvorenici bi iz ovog zatvora do 2023. godine trebali preći u novu zatvorsku zgradu koja je u drugoj fazi gradnje.

Kako kaže Džeba, pritvorenicima je dozvoljeno da vani izlaze “dvaput dnevno po sat vremena”.

Šta kaže policija?

Komitet Vijeća Evrope za sprejčavanje mučenja i nečovječnog ili ponižavajućeg postupanja ili kažnjavanja (CPT) pozvao je nadležne institucije Bosne i Hercegovine (BiH) da preduzmu rigoroznije mjere kako bi se riješio problem policijskog zlostavljanja osumnjičenika i pritvorenika.

Prema navodima izvještaja, neki od opisanih slučajeva, toliko su teški da se mogu kvalifikovati i kao mučenje, obzirom da su osobe u istražnom zatvoru šamarane, šutirane, udarane policijskim i bejzbol palicama, drvenim letvama i električnim kablovima.

Prema izjavama pritvorenih osoba, počinioci ovih djela su bili inspektori i pripadnici specijalnih interventnih jedinica, koji su upotrebom pomenutih metoda pokušali da iznude priznanje.

Takva su zlostavljanja, kako navodi CPT, posebno bila izražena u bosanskohercegovačkom entitetu Federaciji BiH, dok je Republici Srpskoj, drugom bh. entitetu, primljeno manje žalbi zbog zlostavljanja ili maltretiranja u policijskom pritvoru nego prilikom ranijih posjeta.

Iz CPT su predložili uvođenje Sistema audio i i video snimanja policijskih razgovora s osumnjičenicima, kao i garancije da će zdravstveni pregledi osumnjičenih za kriminal u policijskom pritvoru biti temeljiti i povjerljivi.

CPT periodično vrši monitoring ustanova za provođenje zakona, kako bi se njihovo djelovanje uskladilo sa standardima Vijeća Evrope, najvišeg tijela za zaštitu ljudskih prava na starom kontinentu.

Iz Federalne uprave policije (FUP), na čiji se rad odnosio veći dio primjedbi, u saopštenju 21. septembra, navode da su se sastali sa predstavnicima CPT, te razgovarali o provedbi preporuka iz 2019. godine i postupanju sa osobama lišenim slobode.

U prethodnom periodu su, kako kažu, zaprimili, samo, jednu žalbu zbog navodnog zlostavljanja u vezi slučaja koji je obuhvaćen i izvještajem CPT.

“Nakon provedenog internog postupka, utvrđeno je da nema dovoljno dokaza za dalje postupanje”, navode iz FUP.

Također kažu da je delegacija CPT obišla prostorije za zadržavanje osoba lišenih slobode, kao i prostorije za audio i video snimanje, te da je konstatovano da je stanje ovih prostorija na zadovoljavajućem nivou.

Istovremeno, u izvještaju CPT od nadležnih organa je zatražena “radikalna promjena u kulturi unutar policijskih snaga”, te naglašeno da se fizičko zlostavljanje pritvorenika mora odbaciti kao neprofesionalno i neprihvatljivo.

U izvještaju CPT se navodi da su, u zatvoru u Banjaluci, na sjeveru BiH, zatekli bolju atmosferu između osoblja i štićenika od one koja je postojala prilikom ranijih obilazaka.

U izvještaju se pozdravlja otvaranje Specijalne bolnice za forenzičku psihijatriju u Sokocu i traži pojašnjenje u pogledu smještaja forenzičkih psihijatrijskih pacijenata iz različitih dijelova zemlje u ovu ustanovu.

Bosna i Hercegovina je ratificirala Konvenciju protiv torture i drugih surovih, neljudskih ili ponižavajućih kazni i postupaka 2008. godine, ali još uvijek nije uspostavila nacionalni mehanizam za prevenciju.

BiH ima i državni zatvor

U julu 2020.godine otvoren je i prvi državni zatvor u Bosni i Hercegovini.

Zatvor je napravljen po evropskim standardima, a nalazi se u blizini Sarajeva. Tu su smješteni osuđeni za ratne zločine i lica osuđena za organizovani kriminal.

Njegov kapacitet je 350 ćelija, a njime je riješen i problem prenatrpanih zatvora u Bosni i Hercegovini.

Izgradnja državnog zatvora koštala je 40 miliona eura i finansirana je kreditnim zaduženjem kod Razvojne banke Vuijeća Evrope, grantovima EU i nekih stranih zemalja, kao i sredstvima BiH. Jedan od ključnih zahtjeva da BiH dobije kredit za njegovu gradnju bilo je usklađivanje sa standardima Vijeća Evrope za humane zatvore.

Stanje u drugim zemljama regije

U Izvještaju CPT za Crnu Goru navodi se da je zlostavljanje građana u kojem učestvuje policija i dalje je prisutno bez obzira na napredak koji ova zemlja bilježi u prevenciji takvog postupanja.

Unatoč nekim poboljšanjima u Sjevernoj Makedoniji koja se sastoje od renoviranja jednog krila istražnog odjeljenja zatvora u Skoplju i zatvaranja tri problematična krila zatvora Idrizovo, CPT i dalje bilježi skučene, nehigijenske i oronule prostorije u zatvorima Idrizovo i Skoplju, kao i držanje pritvorenika u zatvorskim ćelijama po 23 sata dnevno, te uskraćivanje posjete djece.