Kako se društvene mreže suočavaju sa talibanima?

Dok talibani pregovaraju sa političarima i liderima vlada nakon što su velikom brzinom zauzeli Afganistan, američke društvene mreže razmišljaju kako da se nose sa nasilnom grupom koja se sprema da vlada zemljom od 40 miliona ljudi.

Treba li talibanima dozvoliti da objavljuju na društvenim mrežama ako ne krše pravila, poput zabrane izazivanja nasilja, već koriste mreže za širenje narativa o tome da su reformisani i da dijele sapun i lijekove na ulicama? Ako talibani upravljaju Afganistanom, trebaju li oni voditi i službene vladine račune na mrežama?

Trebaju li tehnološke kompanije u Silikonskoj dolini odlučiti šta je, a šta nije, legitimna vlada? Oni to sigurno ne žele. No, kako se situacija bude razvijala, predstoje im neugodne odluke. Associated Press donosi pregled stavova društvenih mreža o tome da li talibanima treba zabraniti pristup ili ne.

Da li talibani koriste društvene mreže?

Talibani su ubrzano preuzeli vlast u Afganistanu, dvije sedmice prije no što su Sjedinjene Države trebale završiti povlačenje svoje vojske nakon dvije decenije dugog rata. Pobunjenici su jurišali po cijeloj zemlji, zauzeli sve velike gradove u nekoliko dana, dok su afganistanske snage sigurnosti koje je trenirala i opremala Amerika, nestajali.

Posljednji put kada su talibani bili na vlasti u Afganistanu Facebook, Twitter i YouTube nisu postojali. Nije čak postojao ni MySpace. Prema podacima Svjetske banke, upotreba interneta u zemlji praktički nije ni postojala, samo 0,01 posto stanovništva bilo je online.

Posljednjih godina taj broj se značajno povećao. Talibani su također povećali svoje online prisustvo, objavljujući video zapise i održavajući zvanične naloge na društvenim mrežama.

Uprkos zabranama, pronašli su način da izbjegnu ograničenja na YouTube-u, Facebooku i WhatsAppu. Prošle godine su, na primjer, koristili WhatsApp grupe da dijele slike lokalnih zdravstvenih službenika u bijelim odijelima i maskama kako dijele zaštitne maske i sapune lokalnom stanovništvu.

Glasnogovornik talibana Zabihullah Mujahid na Twitteru redovno objavljuje informacije za više od 300.000 pratilaca, uključujući i međunarodne medije. Twitter je suspendovao nalog @AfghPresident koji je služio kao defacto službeni predsjednički račun za kojeg se još uvijek čekala verifikacija identiteta.

"Postoji spoznaja da je pobjeda u ratu podjednako funkcija alata koji nisu vojni poput društvenih mreža, kao što je i metaka," kaže Sarah Kreps, profesorica prava na Cornell Univerzitetu koja se fokusira na međunarodnu politiku, tehnologiju i nacionalnu sigurnost.

"Možda su ove grupe, čak i samo iz instrumentalne perspektive, shvatile da obezglavljivanje ljudi nije način da se osvoje srca i umovi zemlje."

Talibanima je dopušteno na Twitteru?

Facebook i YouTube smatraju da su talibani teroristička organizacija i zabranjuju im upravljanje nalozima. Twitter nije izričito zabranio tu grupu, iako je kompanija u utorak saopštila da će nastaviti sa primjenjivanjem svojih pravila, posebno politika koje brane "glorifikaciju nasilja, manipulaciju platformama i neželjene pošte."

To u suštini znači, da sve dok ne prekrše pravila Twittera recimo podsticanjem na nasilje, dozvoljeno im je prisustvo.

Iako talibani nisu na američkoj listi stranih terorističkih organizacija, SAD su im uvele sankcije. Facebook je u utorak rekao da je grupi zabranjen pristup na njihove platforme u sklopu politike "opasne organizacije" koja također brani "pohvalu, podršku i predstavljanje" grupa i naloga koji se vode u njihovo ime.

Kompanija je u saopštenju navela da imaju posvećen tim afganistanskih stručnjaka kojima su maternji dari i paštu jezici, službeni jezici Afganistana, kako bi pomogli u pružanju lokalnog konteksta i upozorili kompaniju na potencijalne probleme.

Facebook ima lošu historiju kada se radi o primjeni svojih pravila. Sprovođenje bi se moglo učiniti još težim na WhatsAppu koji je također u vlasništvu Facebooka, obzirom na to da servis šifrira poruke tako da ih samo pošiljatelj i primaoc mogu pročitati.

Twitter kaže da vide kako ljudi u Afganistanu koriste platformu za traženje pomoći i da im je glavni prioritet "održati ljude na sigurnom." Kritičari su odmah krenuli sa pitanjima zbog čega kompanija nastavlja da brani bivšem američkom predsjedniku Donaldu Trumpu objavljivanje, kada dopuštaju Mujahidu.

"Oni su svakako odlučili ušutkati bivšeg predsjednika SAD-a," rekao je Alex Triantafilou, predsjednik Republikanske stranke okruga Hamilton u Cincinnatiju, Ohio, koji je odluku Twittera nazvao "apsurdnom."

Twitter je nakon smrtonosne pobune na zgradu Kongresa 6. januara trajno suspendovao Trumpov nalog, rekavši da su njegovi postovi podsticali i mogli dovesti do više nasilja. Kompanija odavno tvrdi da suspenduju račune na osnovu ponašanja i toga da li krše njihova pravila, a ne na osnovu offline aktivnosti i povezanosti.

I dok razumije da kompanije za društvene mreže posluju u okvirima globalne ekonomije, Triantafilou kaže da se "čini da bi podrška Americi i našim interesima" imala više smisla za američku kompaniju.

Šta se sada događa?

Kako se situacija bude razvijala, velike kompanije se bore sa načinima kako da odgovore. Ovo nije sasvim jedinstvena situacija, morali su se suočavati i sa grupama poput Hamasa i Hezbolaha, na primjer, koje imaju značajnu političku moć, ali su također nasilne i radile su teroristička djela.

"Posljednjih deset godina Hamas je koristio društvene medije kako bi privukao pažnju i prenio svoje poruke međunarodnoj publici na više jezika," napisala je Devorah Margolin, viša istraživačica Programa za ekstremizam na Georgetown Univerzitetu u izvještaju u julu. Na primjer, napisala je, političko i vojno krilo Hamasa upravljali su zvaničnim računima na Twitteru.

Uprkos pokušajima da svoj nalog na engleskom jeziku koriste da predstave svoj slučaj međunarodnoj zajednici, Margolin kaže da grupa još uvijek koristi Twitter za poziv na nasilje. Twitter je 2019. godine zatvorio službene račune @HamasInfo i @HamasInfoEn zbog kršenja pravila, rekavši da nema mjesta na Twitteru za "ilegalne terorističke organizacije i nasilne ekstremističke grupe."

Facebook je odbio da konkretno kaže da li će predati službene račune vlade Afganistana talibanima ako budu priznati kao vlada te zemlje. Ukazali su na raniju izjavu u kojoj se kaže da "ne donose odluke o priznatoj vladi u bilo kojoj zemlji, već poštuju autoritet međunarodne zajednice u donošenju tih odluka."

Osim svojih saopštenja, Twitter je odbio odgovoriti na druga pitanja. U međuvremenu, YouTube je dao izjavu u kojoj se kaže da rade "u skladu sa svim važećim sankcijama i zakonima o usklađenosti trgovine" i da zabranjuju podsticanje na nasilje.

Sve to efektivno ostavlja vrata otvorenim za društvene mreže da na kraju predaju kontrolu nad zvaničnim nalozima, pod pretpostavkom da se talibani ponašaju i da američke sankcije budu ukinute.

"To se čini kao razuman pristup, jer mislim da platforme društvenih mjera ne moraju nužno odlučivati o tome koje su grupe same po sebi legitimne," kaže Kreps koja je od 1999. do 2003. služila u američkim zračnim snagama, dijelom u Afganistanu. U isto vrijeme, napominje, kompanije posebno Facebook, naučile su mnogo toga i platile cijenu za način na koji su društvene mreže pomogle u poticanju genocidnog ponašanja u Mijanmaru. I teško da će htjeti ponoviti te strahote.

Izvor: Associated Press