Politički rat pobjednika na izborima u Crnoj Gori
"Obična lažava, izdajnička tranja", "amebe iz kabineta Krivokapića [Zdravko, premijer Crne Gore]", "satanistička sekta", "prljave laži", "sram ga bilo", "DF-ov šef [Demokratski front] Vučić [Aleksandar, predsjednik Srbije]"... dio je vokabulara koje međusobno posljednjih dana razmjenjuju partije vladajuće većine u Crnoj Gori.
Ovaj sukob je vrlo dubok zbog čega je nerealno očekivati da bi savez koji čine Demokratski front (DF), Demokrate i Građanski pokret URA mogao dugo da potraje, ocijenio je za Radio Slobodna Evropa (RSE) politički analitičar Zlatko Vujović.
Vladu su izglasali prosrpski DF, Demokrate i Građanski pokret URA početkom decembra prošle godine.
Nakon najave Krivokapića da će Vlada biti ekspertska, našao se na udaru DF-a čiji su lideri smatrali da treba da dobiju glavne resore u Vladi.
Pored svakodnevnih kritika na račun Vlade, DF od prije nekoliko mjeseci traži smjenu Vlade i premijera, a za septembar najavljuje antivladine proteste.
Od 41 poslanika parlamentarne većine , 14 poslanika Demokrata i URA podržavaju Krivokapića, dok je 27 iz DF-a protiv njega.Parlament ima 81 poslanika.
Šta je bio okidač za posljednji sukob?
Za najnoviji napad na premijera Zdravka Krivokapića, DF je iskoristio dio rasprave na premijerskom satu 29. jula.
U polemici sa premijerom, predsjednik opozicione Socijaldemokratske partije (SDP) Raško Konjević je kazao, kako je nakon izborne pobjede 30. avgusta prošle godine premijer Krivokapić razgovarao sa čelnicima te partije, o čemu javnost nije obaviještena.
"Zamislite kad bih prepričavao razgovore koje ste vodili sa mnom prije formiranja Vlade... Treba li da prepričavam razgovore, sa slikama cvijeća koje ste donosili našoj bivšoj predsjednici [Draginja Vuksanović Stanković] i bili gost u njenom stanu?", pitao je Konjević.
To je bio povod da funkcionerka DF-a Marina Jočić na društvenim mrežama objavi: "Poslije Raškovog svjedočenja, jasno je da je Krivi [Krivokapić] obična lažava, izdajnička tranja", nakon čega je, sjutradan, smijenjena sa mjesta predsjednice Upravnog odbora Nacionalnih parkova Crne Gore.
Kako je Draginja Vuksanović Stanković supruga doskorašnjeg Vrhovnog državnog tužioca Ivice Stankovića, koji je bio na toj funkciji tokom suđenja za "državni udar" u kojem su prvostepeno osuđeni na kazne zatvora od po pet godina, između ostalih, i lideri DF-a, Andrija Mandić i Milan Knežević, optužbe su dobile novu dimenziju.
Lider DF-a Andrija Mandić pitao je da li je Krivokapić išao u stan Ivice Stankovića da traži da liderima DF-a bude potvrđena presuda za "državni udar" i pred Apelacionim sudom.
"Da li je svoje najbliže saradnike slao da utiču na Apelacioni sud i tužilaštvo da kolega Milan Knežević i ja budemo osuđeni? Jeste, i neka ga sram bude zbog toga", kazao je Mandić.
Ponovno suđenje za 'državni udar' u Crnoj Gori 31. maja
Međunarodna podrška suprotstavljenim blokovima
Iako poslanici Demokrata i Građanskog pokreta URA, koji sa DF-om čine vladajuću većinu, podržavaju Vladu premijera Krivokapića, Zlatko Vujović navodi da se sukob ne može svesti na dva bloka.
"Nedavno smo imali dogovor URA-e i DF-a o Tužilačkom savjetu. Čini mi se da u ovom sukobu svi igraju protiv svih, a istovremeno bi svi mogli u koaliciju sa svima. Teško je predvidjeti dalji razvoj događaja jer nema lojalnih partnerstava i svi su spremni da odigraju protiv svih", ocjenjuje Vujović.
U sukobu vladajućih partija u Crnoj Gori ulogu ima i međunarodna zajednica, smatra analitičar Zlatko Vujović.
"U atmosferi gdje imamo DF i te snage koje podržavaju Rusija i Beograd, Zapadu je važno da Crna Gora ne postane ono što je danas Srbija, koja ima harmonizovane odnose sa Rusijom i Kinom, a problematičan odnos sa Evropskom unijom", riječi su Vujovića.
Premijer Krivokapić je u Skupštini 29. jula rekao da njegov kabinet ima 100 odsto podršku međunarodne zajednice, za reformski put Crne Gore, ka Evropskoj uniji.
"URA i Demokrate su imale podršku Zapada i od njih se i u budućnosti očekuje da imaju jasan, bezrezervan prevropski stav i poziciju. Vidjećemo da li će to tako biti, ali bez obzira na sve, nas očekuje vruća jesen, jer ova vladajuća koalicije nije održiv", kazao je Vujović.
Srbija otvoreno politički i finansijski kroz razne projekte Srpske kuće u Podgorici pomaže DF-u. Uz to DF otvoreno zamjera Krivokapiću i ostatku parlamentarne većine, Demokratama i pokretu URA zbog kooperacije sa ambasadama zapadnih zemalja u Podgorici.
"Najveći je problem što politički predstavnici ne slušaju narod, nego idu u strane ambasade da pitaju šta da se radi", kazao je jedan od lidera DF-a, Andrija Mandić, na konferenciji za medije 17. jula.
Uloga Crkve u sukobima
Presudnu ulogu u sukobu unutar vladajuće crnogorske većine, prema mišljenju Vujovića, mogla bi da ima Srpska pravoslavna crkva (SPC), jer je na njen prijedlog Krivokapić i postavljen za premijera.
On je u politiku ušao uoči izbora avgusta prošle godine na prijedlog tadašnjeg mitropolita Amfilohija, kao nosilac liste snaga okupljenih oko DF-a.
Nakon izbora, takođe na zahtjev Amfilohija, uz saglasnost pobjedničkih stranaka, postignut je dogovor da on bude premijer. Ubrzo nakon izbora, Amfilohije je preminuo, a za mitropolita SPC u Crnoj Gori izabran je Joanikije.
DF je otvoreno pozvao SPC, odnosno mitropolita Joanikija, da izabere stranu u njihovom sukobu sa Krivokapićem. Mitropolit Joanikije je 1. avgusta rekao da se neće miješati u političke sukobe u vladajućoj većini.
Vujović ne vjeruje u neutralnu poziciju SPC u ovom sukobu s obzirom na to da je nova parlamentarna većina upravo na talasu crkvenih protesta, litija, zbog Zakona o slobodi vjeroispovijesti, dobila avgustovske izbore i smijenila trodecenijsku vladavinu DPS-a.
"Naravno da je riječ o neistini jer se Crkva miješala, miješa i miješaće se u politički život u Crnoj Gori. Razlika je u tome samo što su uoči prethodnih izbora to radili snažnije i direktnije nego sada. Na kraju su dobili i svog premijera Krivokapića", kaže Vujović i dodaje da će Beograd presudno uticati na stav crkve.
"Joanikije će podržati onoga koga podržava zvanični Beograd, ko god to bio, DF ili neka druga snaga. On će podržati svakoga ko će mu garantovati ostanak na poziciji mitropolita i dalje napredovanje u SPC", ocijenio je Vujović.
Odmah nakon izbora na poziciju mitropolita, Joanikije je izrazio nezadovoljstvo što premijer Zdravko Krivokapić nije u Beogradu potpisao Temeljni ugovor na čemu je insistirao vrh SPC i DF. To je ugovor koji reguliše odnose države i crkve u Crnoj Gori a u ime Vlade potpisuje ga premijer.
Pitanje je da li bi eventualna podrška Joanikija DF-u mogla izazvati otpor unutar same srpske crkve u Crnoj Gori, s obzirom da je on ubrzo po postavljenju premjestio sa pozicija nekoliko, Amfilohiju bliskih sveštenika, koji uživaju veliku popularnost.
"Nakon smrti Amfilohija došlo je do 'sječe' svih kadrova koji su mu bili bliski i omogućili mu da očuva moć unutar SPC-a. Smjenjivanjem sveštenika SPC-a se ponaša kao politička partija. Te kadrovske 'sječe' će se nastaviti jer će Joanikije slušati instrukcije centrale SPC-a u Beogradu koja je bliska predsjedniku Aleksandru Vučiću", smatra Vujović.
Stav DF-a je i da je premijer Krivokapić izdao SPC, kako zbog nepotpisivanja Temeljnog ugovora, tako i zbog, kako su rekli, "sastajanja sa političarima koji su isključeni iz SPC-a zbog glasanja za anticrkveni zakon [Zakon o slobodi vjeroispovijesti] u Skupštini Crne Gore".
"Time je izdao i Crkvu, koja ga je nametnula DF-u, i srpski narod. Njegova izdaja traje od prvog dana pobjede do danas, slijedeći politiku DPS-a i svih neprijatelja srpskog naroda", saopštila je funkiconerka DF-a Marina Jočić, nakon što je Vlada razriješila sa dužnosti u Nacionalnim parkovima.
Krivokapić odgovara na optužbe: DF kolateralna šteta
Premijer Zdravko Krivokapić reagovao je 2. avgusta na optužbe predstavnika DF-a poručujući da su on i Vlada spremni, koliko danas, da potpišu Temeljni ugovor sa Srpskom pravoslavnom crkvom.
Rekao i da nije tačno da je išao da urgira da budu osuđeni za krivična djela u slučaju "državni udar".
"To je bestidna i jeftina laž. Da sam ikada nešto tako i pomislio, ne bismo zajedno bili na istoj izbornoj listi. Vjerujem u vašu ljudsku nevinost, ali poslije svega, ne i u političku. Sa mnom ne želite da razgovarate, ali tražite tehničku Vladu sa svim parlamentarnim činiocima. Nećete Vladu sa mnom, ali hoćete Vladu sa DPS-om. Mene optužujete da sam urgirao da vam presude, a njih, koji su vas optužili za državni udar i pranje novca zovete u Vladu", kazao je Krivokapić.
On je DF nazvao kolateralnom štetom svega što se prethodne godine dogođalo u Crnoj Gori.
"Vi ste profiteri nad tuđim pobjedama, nad borbom i pobjedom crkve i naroda, vi ne trgujete svojim mandatima već narodom Crne Gore", kazao je.
Krivokapić je konstatovao da poslanički mandati DF-a nijesu njihova partiska pobjeda, već da su rezultat mnogo šire ideje od partijske.
"Zato vam neću dozvoliti da se igrate sa ovim što je umjesto vas stekao narod Crne Gore, da destabilizujete čitavu zemlju, da unosite nemir i širite pesimizam, da ustoličavate propagandu umjesto principa", naveo je Krivokapić.
DF bi Krivokapića morao da smjenjuje sa Đukanovićevim DPS-om
Krivokapić je više puta odbacio mogućnost da podnese ostavku, koju od njega traži DF, kao i opozicioni DPS Mila Đukanovića. On ih je pozvao da iniciraju zahtjev da se njegovoj Vladi izglasa nepovjerenje.
Prema Ustavu je dovoljno 27 poslanika da podnese inicijativu za nepovjerenje Vladi.
"Imate [DPS i DF] po 30 poslanika, podnesite zahtjev da ovoj Vladi izglasate nepovjerenje. Zašto od mene to očekujete da uradim?", kazao je Krivokapić 29. jula.
DF, s obzirom na to da nema podršku Demokrata i URA-e, sa kojima ima parlamentarnu većinu, smjenu Krivokapića bi morao da izglasa sa Đukanovićevim DPS-om, što oni, kako tvrde, ne žele.
U međuvremenu, funkcioneri DF-a, iako nisu u Vladi, zauzeli su brojne funkcije u najvećim državnim preduzećima, što je potvrdio i premijer.
"Sve dubinske funkcije dobili su kako su željeli. Jedino zbog čega nijesu zadovoljni je što nijesu vidljivi u Vladi, što nemaju vjerovatno neka potpredsjednička mjesta i ministarstva. Smatram da je dobro za Crnu Goru da i dalje bude ekspertska Vlada, ne odustajem od tog stava", istakao je Krivokapić 17. jula.
Zaoštravanje političke krize između Vlade i parlamentarne većine nastupilo je i 17. juna kada je na inicijativu premijera Krivokapića u parlamentu, uz protivljenje DF-a, razriješen ministar pravde Vladimir Leposavić zbog negiranja genocida u Srebrenici. Za ovu smjenu presudni su bili glasovi opozicionog DPS-a.
Potom su Rezoluciju o genocidu u Srebrenici, istog dana ali mimo volje DF-a, usvojili njihovi partneri iz Demokrata i URA-e, takođe uz pomoć glasova poslanika DPS-a.
DF nije krio ogorčenje potezom Demokrata na čelu sa Aleksom Bečićem i pokretom URA Dritana Abazovića.
"Istorijska je tragedija i sramota da su juče Bečić, Krivokapić, Abazović i Milo Đukanović proglasili Srbe za genocidan narod", rekao je Andrija Mandić na konferenciji za novinare 17. jula, dok je Milan Knežević to nazvao najsramnijom i najizdajničkijom odlukom protiv srpskog naroda.
To je otvorilo politički sukob na relaciji DF - Demokrate nakon čega su se Demokrate našle na meti srpskih tabloida.