G7 će donirati milijardu vakcina, povećava izdvajanja za klimu

Skupina G7 u sljedećih će godinu dana donirati milijardu doza vakcina protiv bolesti COVID-19 i sarađivati s privatnim sektorom, G20 i drugim zemljama kako bi se doprinos povećao tokom sljedećih mjeseci, stoji u  završnoj izjavi G7.

Obećanje koje smo dali kada smo se posljednji put sreli u februaru 2021., i sada u Carbis Bayu, jest milijarda doza kroz godinu dana, stoji u završnom saopštenju - dokumentu koji rezimira dogovore sa samita i obećanja.

Ostala obećanja uključuju podršku cilju da se 40 miliona više djevojaka uključi u obrazovanje, uz najmanje 2,75 milijardi dolara za Globalno partnerstvo za obrazovanje koje djeluje kako bi sva djeca imala priliku za obrazovanje.

"Sarađivat ćemo s privatnim sektorom, G20 i drugim zemljama kako bismo povećali doprinos tokom sljedećih mjeseci", dodaje se.

U dijelu završne deklaracije G7, stoji da će se pozabaviti pitanjem kineskih nepoštenih trgovinskih praksi, pitanjem ljudskih prava i gušenjem opozicije u Hong Kongu.

Istovremeno, u izjavi se naglašava zajednički interes da se sarađuje s Kinom u globalnim izazovima poput klimatskih promjena i zaštite biološke raznolikosti. To je prvi put da G7 u završnoj deklaraciji na tako direktan način kritikuje druga najveća svjetska tržišna ekonomija.

Posljednjeg dan samita G7 u Cornwallu predsjednici država i vlada govorili su o klimatskim promjenama o kojima će se zatim razgovarati na svjetskom nivou na UN-ovoj konferenciji o klimatskim promjenama u Glasgowu u novembru.

Zemlje G7 povećavaju izdvajanja za klimu, ali nedostaju pojedinosti

Zemlje G7 povećat će financijska izdvajanja za klimu te konačno održati obećanje o godišnjoj pomoći siromašnim zemljama od 100 milijardi američkih dolara, stoji u deklaraciji u kojoj, kako tvrde aktivisti za klimu, nedostaju čvrsta obećanja u gotovini.

"Potvrđujemo kao kolektivni cilj razvijenih zemalja mobiliziranje 100 milijardi dolara godišnje do 2025. iz javnih i privatnih izvora, stoji u zajedničkom saopštenju sedam najrazvijenijih ekonomija svijeta.

Da bi se ostvario taj kolektivni cilj svaka članica G7 povećat će financijska izdvajanja za klimu na globalnom nivou za navedeno razdoblje, navodi se.

Iznos od 100 milijardi godišnje siromašnim zemljama trebao bi im pomoći u smanjenju emisije ugljičnog dioksida i borbi protiv globalnog zatopljenja, no aktivisti podsjećaju da su to još uvijek prazna obećanja.

Skupine za klimu koje su vidjele nacrt saopštenja tvrde da nedostaju jasno navedeni iznosi povećanih izdvajanja.

Glasnogovornik britanskog premijera Borisa Johnsona rekao je da će svaka pojedina nacija navesti na vrijeme koliko će tačno povećati izdvajanja.

Zakašnjelo obećanje

Neke ekološke udruge nisu impresionirane završnom deklaracijom, među njima Catherine Pettengell, direktorica mreže Climate Action Network, koja smatra da G7 nije nije odgovorio na povećane potrebe.

Razvijene zemlje dogovorile su 2009. u Ujedinjenim narodima da će pridonijeti 100 milijarda svake godine do 2020. za ugrožene siromašne zemlje od kojih se mnoge bore s rastom nivoa mora, olujama i sušama koje su se pogoršale zbog klimatskih promjena.

Taj cilj nije ispunjen, a djelomično je tome pridonijela i pandemija pa je britanska vlada odgodila za kraj godine UN-ovu konferenciju o klimi COP26.

Prema nacrtu deklaracije G7 smatra da bi 2021. trebala biti "prekretnica za planet" i ubrzati napore za smanjenje emisija stakleničkih plinova. Međutim, u nacrtu nema pojedinosti o tome kako misle uspjeti u rezanju emisija stakleničkih plinova, nema specifičnih mjera kako misle postupno istisnuti energiju ugljena i preći na električna vozila.

Pettengell smatra ohrabrujućim što lideri priznaju važnost klimatskih promjena no njihove riječi moraju biti praćene specifičnom akcijom rezanja subvencija za razvoj fosilnih goriva i moraju okončati ulaganja u projekte kao što su nova naftna i polinska polja, rekla je.

Poruka Davida Attenborougha

U nacrtu G7 poziva ostale razvijene zemlje da im se pridruže u ostvarivanju zadanog cilja tako što će povećati svoj doprinos.

"Očuvanje našeg planeta najvažnija je stvar koju mi, kao čelnici, možemo učiniti za naše narode", rekao je domaćin samita, britanski premijer Boris Johnson.

"Kao demokratske zemlje, imamo odgovornost pomoći zemljama u razvoju da uberu plodove 'čistog' ekonomskog rasta putem poštenog i transparentnog sistema. G7 ima priliku bez presedana da pokrene globalnu Zelenu industrijsku revoluciju koja ima potencijal transformirati način na koji živimo", rekao je Johnson.

Proslavljeni britanski ekolog David Attenborough obratio se svjetskim čelnicima okupljenim na samitu u Engleskoj istaknuvši da su klimatske promjene danas u jednakoj mjeri politički i naučni izazov.

"Znamo do u detalje što se dešava našem planetu i znamo što učiniti tokom ovog desetljeća. Rješavanje problema klimatskih promjena u jednakoj je mjeri politički i komunikacijski izazov kao što je naučni ili tehnološki", kazao je Attenborough.

"Imamo znanja i vještine da to riješimo na vrijeme, treba nam samo volja na globalnom nivou", poručio je Attenborough u snimljenoj izjavi političarima.