Dodik i dalje skeptičan da BiH može funkcionisati

Predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine i lider SNSD-a Milorad Dodik ponovio je na konferenciji za novinare 3. juna svoje stavove o nefunkcionalnosti BiH, a posebnu pažnju posvetio je izboru novog visokog predstavnika u BiH, koji kako je rekao, za njega nema legalitet.

Dodikova konferencija dolazi dan nakon sastanka u Beogradu sa predsjednikom Srbije Aleksandrom Vučićem gdje su, uz ostale predstavnike iz Republike Srpske razgovarali i o imenovanju novog visokog predstavnika za BiH. 

Dodik je najavio je da će o svome stavu obavijestiti i Vijeće sigurnosti UN-a. 

"Konfuzija nastaje i s činjenicom da se sada ne zna ko je visoki predstavnik. Imenovan je novi, a dosadašnji Valentin Inzko je još uvijek tu. To je dodatak neredu sa stanovišta upravljanja i kršenja propisa. Vijeće za implementaciju mira (PIC) ukazuje na potrebu stvaranja pravne države, a oni krše Dejtonski mirovni sporazum i lokalno zakonodavstvo", ocijenio je.

Mišljenja je i da se nesređeni odnosi unutar međunarodne zajednice pokušavaju prelomiti preko Bosne i Hercegovine, države za koju je ponovio da je podijeljena i neuspješna.

"BiH ne pokazuje sposobnost da može da funkcioniše. Samo produženje opstanka visokog predstavnika govori o tome da BiH ne može funkcionisati stabilno. Visoki predstavnik je uveden u vrijeme visoke nestabilnosti, znači ako imenuju novog situacija ni nakon 25 godina nije stabilna", kazao je Dodik.

Takođe je napomenuo da su bonska ovlaštenja za visokog predstavnika prošlost i da je njima posijan dodatni raskol unutar BiH, a naglasio je i da Republika Srpska neće prihvatiti novog visokog predstavnika niti odluke koje on bude pokušao nametnuti.

"Smatram da su Srbija i Hrvatska nepravedno izostavljene iz odlučivanja o BiH iako su bile potpisnice Daytonskog sporazuma. Smatram da one trebaju imati mogućnost da daju svoje mišljenje i oko visokog predstavnika. Svakog visokog predstavnika za kojeg potpis da Srbija, kao potpisnica Daytonskog sporazuma, mi ćemo takvog uvažavati", rekao je Dodik.

Predsjedavajući Predsjedništva BiH smatra da je dobar dogovor postignut u Beogradu kazavši da Srbija ima pravo i obaveze da bude aktivno uključena u provođenje Dejtonskog mirovnog sporazuma jer je njegova potpisnica kao drugih aneksa među kojima je i Aneks 10.

Istakao je da "sve politike međunarodne zajednice kroz OHR nisu objedinile BiH već postavile temelje za dezintegraciju".

Za Vijeće za implementaciju mira je kazao da "svojim odlukama vodi do pozicije potpunog konflikta u BiH".

"Politički predstavnici Bošnjaka, kao što je učinila ova ministrica (Bisera Turković, op. a.), čestitaju novoizabranom što upućuje na činjenicu da bošnjački političari jedva čekaju da im dođe strani tutor koji će nametnuti rješenja. Malo može koristiti uvjerenje da oni očekuju da će visoki predstavnik učiniti one stvari koje samo oni žele. To se neće desiti. Sve politike međunarodne zajednice kroz OHR nisu objedinile BiH već su postavile temelje za dezintegraciju BiH. Iako se kunu u činjenicu da žele nešto dobro. Ne vidimo to. Postigli su nešto samo uslovljavanjem”, dodao je Dodik.

Ambasadori zemalja članica Upravnog odbora PIC-a službeno su 27. maja imenovali Christiana Schmidta za novog visokog predstavnika u BiH. Ruska Federacija se nije složila sa ovom odlukom.

U povodu imenovanja novog visokog predstavnika u srijedu 2. juna održan je sastanak predstavnika bosanskohercegovačkog entiteta Republika Srpska i predsjednika Srbije Aleksandra Vučića u Beogradu gdje je Vučić izjavio da će ubuduće tražiti od visokog predstavnika u BiH izvještaje o stanju u BiH.

"Srbija će početi da se ponaša na način na koji to nije činila do sada, a u skladu sa onim što je potpisano. U skladu sa tim i obavezom visokog predstavnika da će periodično izvještavati Ujedinjene nacije, Evropsku uniju, Sjedinjene Države, Rusku Federaciju i druge zainteresovane vlade, ali i strane – a mi smo strana", rekao je Vučić.

Iz Kancelarije visokog predstavnika u BiH (OHR) za Radio Slobodna Evropa naveli su 2. juna kako nemaju namjeru da prejudiciraju način na koji će novi visoki predstavnik raditi sa zainteresiranim vladama, ali da svi visoki predstavnici periodično izvještavaju Vijeće sigurnosti UN-a o napretku u provedbi Dejtonskog sporazuma, te da su ti izvještaji dostupni svima.

"Srbija je takođe gost na svim sjednicama Vijeća sigurnosti UN-a koje su posvećene Bosni i Hercegovini. Visoki predstavnik cijeni konstruktivnu ulogu predsjednika Vučića u poboljšanju odnosa s Bosnom i Hercegovinom, a ako predsjednik Vučić ima bilo kakvih konkretnih pitanja ili nedoumica, visoki predstavnik će se rado sastati s njim", stoji u odgovoru OHR-a.

Nelson i Dodik o novom visokom predstavniku u BiH

Ambasada SAD-a u BiH saopštila je da Sjedinjene Države podržavaju ključnu ulogu visokog predstavnika u praćenju provedbe civilnih aspekata Dejtonskog mirovnog sporazuma i davanju podrške istoj.

"Pozivamo političke lidere da se usredotoče na reforme potrebne za unapređivanje evropskog puta BiH i poboljšanje ekonomije, kako bi zemlja što manje zavisila od međunarodne supervizije. Retorika podjele služi samo usporavanju napretka, koji koristi svim građanima BiH", napisano je na Twitter nalogu Ambasade SAD-a u BiH.

Na upit RSE da prokomentarišu navode predsjednika Srbije Aleksandra Vučića o tome da će tražiti da se Srbiji dostavljaju izveštaji visokog predstavnika u BiH, iz Ambasade je rečeno da visoki predstavnik podnosi službene izveštaje o Bosni i Hercegovini Vijeću sigurnosti UN -a.

Scmidt će zvanično poziciju preuzeti 1. augusta, a na mjestu visokog predstavnika naslijediće Valentina Inzka, koji je na ovoj poziciji bio od 2009. godine, do podnošenja ostavke u četvrtak, 27. maja.

Visoki predstavnik za BiH je međunarodni predstavnik UN-a koji nadgleda i koordinira sprovođenje civilnih aspekata Dejtonskog mirovnog sporazuma. On je konačni je tumač Aneksa 10 (Sporazum o civilnom sprovođenju) Opšteg okvirnog sporazuma za mir u BiH.

Visokog predstavnika imenuje Vijeće sigurnosti UN-a svojom rezolucijom, a po preporuci Vijeća za provođenje mira.