Postupak protiv tri hrvatska ministra zbog sukoba interesa

Povjerenstvo za odlučivanje o sukobu interesa pokreće postupak protiv trojice ministara iz Hrvatske demokratske zajednice (HDZ) zbog mogućeg sukoba interesa, odlučilo je to tijelo je na sjednici 30. travnja.

Sva trojica – ministar gospodarstva Tomislav Ćorić, ministar rada Josip Aladrović i ministar prometa Oleg Butković – priznali su medijima da su zalazili u privatni klub zatvorenog tipa u središtu Zagreba u vlasništvu bivšeg predsjednika uprave Jadranskog naftovoda (JANAF) Dragana Kovačevića, koji je u istražnom zatvoru i kojeg se sumnjiči za tešku korupciju.

“Pokrećemo postupak zbog moguće povrede članka 7. Zakona o sprječavanju sukoba interesa”, kazala je predsjednica Povjerenstva, Nataša Novaković.

“Pokrećemo postupak protiv Tomislava Ćorića koji je bio predsjednik Povjerenstva za izbor novog čelnika JANAF-a, potpisivao prijedlog koji je upućen Vladi i potom sudjelovao u glasanju na Vladi za Dragana Kovačevića kao predsjednika uprave JANAF-a, a u tom glasanju na Vladi sudjelovali su ministri Aladrović i Butković”, podsjetila je predsjednica Povjerenstva.

Dostavljen mito veći od 250.000 eura

Upravo je u tom klubu zatvorenog tipa, gdje je prema priznanju brojnih gostiju medijima, daleko od očiju javnosti jela i pila hrvatska politička i ekonomska elita, u studenom 2019. godine poduzetnik Krešimir Petek dostavio Kovačeviću mito od 1,9 milijuna kuna (više od 250.000 eura) za poslove koje mu je Kovačević “sredio” sa državnom firmom kojoj je bio na čelu.

Zajedno sa Kovačevićem i Petekom, kada je netko, kako navode mediji, “provalio” mjere tajnog praćenja i prisluškivanja, koje je od rujna 2019. do rujna 2020. godine provodilo Državno odvjetništvo, tada je bilo uhapšeno više poduzetnika i lokalnih dužnosnika koje su se podmićivali kako bi dobili poslove.

Kovačević je u istražnom zatvoru zbog mogućeg utjecaja na svjedoke, nakon što je početkom travnja uhićen zbog sumnji na nove koruptivne radnje.

“Tema je takva da o njoj moramo raspravljati, zbog osjetljivosti materije i zbog toga što su se dužnosnici ponašali kao da je odlazak u taj klub normalan”, kazala je na sjednici članica Povjerenstva, Aleksandra Jozić Ileković.

“Ovo je jedna situacija koja ostavlja jako, ali baš jako loš dojam. To je činjenica. I mi, kao etičko tijelo, o tome moramo progovoriti, neovisno o tome hoćemo li je moći utvrditi u smislu našeg zakona ili ne”, naglasila je Jozić Ileković.

Milanović zaobiđen u postupku

Predsjednica Povjerenstva Nataša Novaković kazala je nakon sjednice Povjerenstva kako se neće pokrenuti postupak protiv hrvatskog predsjednika Zorana Milanovića koji je priznao medijima da je također tamo zalazio, kao ni protiv tada svježe imenovanog načelnika Glavnog stožera Hrvatske vojske Roberta Hranja, koji je odmah pojasnio da je u taj klub došao na poziv za ručak svog nadređenog – predsjednika Milanovića, koji je i vrhovni zapovjednik.

Milanović je unaprijed odbacio mogućnost da ovo povjerenstvo odlučuje o njemu, tvrdeći da on ima apsolutni imunitet, a da je to povjerenstvo - političko.

“Ja sam odgovoran dvotrećinskoj većini Sabora, i dvotrećinskoj većini sudaca Ustavnog suda i hrvatskim biračima, a nikakvim povjerenstvima”, poručio je Milanović 29. travnja.

“Ništa od toga. Predsjednik je upravo zato zaštićen da mu se vladajuća stranka zaobilaznim kanalima u nekom trenutku ne bi mogla napijati krvi i ometati ga u poslu. Dakle, ako ne može sud, ne može ni Povjerenstvo, u koje je HDZ izabrao svoje ljude”, dodao je Milanović.

Povjerenstvo za sprječavanje sukoba interesa nezavisno je i samostalno tijelo čije članove bira Sabor. Protiv Ćorića otvorili su predmet samostalno, a protiv preostale dvojice ministara, Milanovića i Hranja na temelju prijave nevladine udruge GONG, koja je prijavila svu petoricu.

Što kaže oporba?

Aktualna zastupnica iz kluba oporbenog Centra i Glasa Dalija Orešković u izjavi za Radio Slobodna Europa (RSE) pozdravlja ovu odluku Povjerenstva, kao potpuno ispravnu i jasnu.

“Radi se o tijelu koje bi trebalo imati važnu ulogu u sustavu prevencije korupcije i izgradnji integriteta u političkom sustavu. Ja sam u tom tijelu imala mandat postaviti ga na noge u mandatu 2013.-2015. To je bio prvi profesionalni saziv tog tijela i ja sam u tom zadatku uložila puno truda. Radu tog tijela dajem punu podršku, pa tako i današnjoj odluci Povjerenstva”, kaže Dalija Orešković.

Ona ističe kako je HDZ kasnije u to tijelo ugradio prve institucionalne slabosti, bilo postavljanjem ljudi koji ne žele raditi u skladu sa zakonom, a potom i drugim oblicima pokušaja ograničavanja opsega rada Povjerenstva, u čemu je, kaže, politika na kraju i uspjela.

Međutim, ona se ne slaže sa Milanovićevom ocjenom o Povjerenstvu.

“Izjava predsjednika države je krajnje neprimjerena i nije mu to prvo nepotrebno ružno očitovanje o toj instituciji. Ništa bolje mišljenje o toj instituciji Milanović nije imao ni u vrijeme mog mandata, mada se tada nije tako izjašnjavao. Podsjetit ću da je u mom sazivu Povjerenstvo protiv njega provelo postupak u kojem je utvrđena jedna povreda zakona, pa pretpostavljam da animozitet kreće još iz tog vremena”, navodi Dalija Orešković.

Orešković kaže da je Povjerenstvo ispravno postupilo kada nije pokrenulo postupak protiv Milanovića, ali da se osoba na tako visokoj funkciji nije smjela družiti na takvim ilegalnim mjestima poput Kovačevićevog kluba, a da je Milanović kao šef države i osoba koja po Ustavu upravlja radom sigurnosnih službi mogao i morao znati o neprimjerenim i nezakonitim stvarima koje su se tamo događale.

Za sada je reagirao samo ministar Butković, koji je izjavio kako – kada je dvaput otišao u taj klub – nije mogao pojesti i popiti hrane i pića u vrijednosti od 500 kuna (oko 66 eura), što je zakonski limit do koje vrijednosti dužnosnici mogu primiti dar.