COVID-19 kriza ugrozila 250.000 radnih mjesta u BiH
To je gotovo 20 posto radne snage na kraju 2020. godine, navedeno je u studiji.
Studija identificira 14 sektora kao posebno ranjivih na utjecaj pandemije. Uključuju trgovinu na veliko i malo, prijevoz, biljnu i stočarsku proizvodnju, usluge smještaja i prehrane. Ti se sektori u velikoj mjeri preklapaju u Republici Srpskoj i Federaciji Bosne i Hercegovine.
Od 245.000 ugroženih poslova, nešto manje od polovice (114.000) radi u mikro poduzećima s do deset radnika. Žene, koje čine 67 posto poslova u zdravstvu i zdravstvenoj zaštiti u BiH, u prvom su redu krize.
Škola u Bosni, posao u Njemačkoj
Slično tome, oko 69 posto zaposlenosti je u sektorima srednje visoke i visoke ranjivosti, posebno zbog prisutnosti mladih radnika u lakoj proizvodnji (drvo i metal) i u djelatnostima povezanim s turizmom. Veliki udio mladih zaposlenih u izloženim sektorima može imati još veći utjecaj na radna mjesta, upozorava studija.
Manuela Naessl, šefica EBRD-a za Bosnu i Hercegovinu, rekla je da je izvješće vrlo pravovremeno.
"S obzirom na poteškoće ustrajne na tržištu rada u Bosni i Hercegovini i prije krize, središnja vlada i entiteti mogli bi daljnje napore usmjeriti na poboljšanje kvalitete i kvantiteta radnih mjesta, borbu protiv emigracije, povećanje učešća radne snage i smanjenje neformalnosti, poboljšanje koordinacije i povećati broj ciljanih programa potpore, smanjujući i čak usklađujući troškove rada", kazala je, saopćeno je iz EBRD-a u BiH.
Barbara Rambousek, direktorica EBRD-a za rod i ekonomsko uključivanje, istaknula je "potrebu pružanja ciljane podrške onima koji su napustili tržište rada, a posebno mladićima i djevojkama".
"Među najugroženijima su jer uglavnom imaju manje sigurne, slabije plaćene poslove."
Naglasila je da će EBRD nastaviti raditi na jačanju rodne ravnopravnosti, ekonomskom uključivanju mladih i razvoju vještina relevantnih za privatni sektor u BiH.
Procjena dviju institucija temelji se na tome kako je COVID-19 do danas utjecao na ekonomiju u BiH.
Studija otkriva da je tokom trećeg tromjesečja 2020. godine smanjenje radnog vremena uzrokovano otpuštanjima i drugim privremenim smanjenjem radnog vremena ekvivalentno gubitku 170.000 radnih mjesta s punim radnim vremenom, što je više od prosjeka u šest zapadnih balkanskih zemalja gospodarstva.
Studija također naglašava koliko je kriza financijski pogodila lokalna poduzeća.
Gotovo 70 posto mikro poduzeća i oko 60 posto malih i srednjih poduzeća prijavilo je izazove novčanog toka. Oko 70 posto mikro poduzeća pretrpjelo je znatne gubitke prihoda od 50 posto ili više u aprilu 2020.
U studiji se navodi da je potrebno formulirati sveobuhvatne politike zapošljavanja na entitetskoj razini, odvojiti zdravstveno osiguranje od obaveze prijavljivanja kao nezaposlenog, poboljšati interoperabilnost baza podataka i razmjenu informacija između različitih razina vlasti i među institucijama, razmotriti dodatne sheme zadržavanja posla i preispitati neke od značajki dizajna shema zadržavanja zaposlenja, ako se oni ponovno uvedu.
Zajedničko izvješće ILO-a i EBRD-a prati prethodna ispitivanja utjecaja pandemije korona virusa u Srbiji i sjevernoj Makedoniji. Radovi također uključuju preporuke za politike za rješavanje neposrednih izazova i dugoročnih posljedica. Osim sudjelovanja u dijalogu o politikama, EBRD je glavni investitor na Zapadnom Balkanu s 1,3 milijarde eura novih ulaganja samo u 2020. godini.