'Ličilo je na 1993.' Mostar uznemiren posljednjim huliganskim nasiljem

"Svi smo bili prestravljeni. Pogotovo stanovnici Mahale. Ono je najmanje ličilo na 1993. godinu. Jako sam uznemirena", izjavila je za Radio Slobodna Evropa (RSE) stanovnica Mostara, koja se nije željela predstaviti, a koja živi u starom dijelu tog grada.

U njenom naselju Donja Mahala u petak navečer, 24. aprila, grupa huligana, kako su ih opisali u mostarskoj policiji, izazvala je incident u kojem je jedna osoba teže povrijeđena i prebačena na Sveučilišnu kliničku bolnicu (SKB) Mostar. Pričinjena je i materijalna šteta na jednom stambenom objektu. Policija je privela deset osoba.

Privedene osobe se dovode u vezu sa navijačkom grupom “Ultrasi”, navijačima fudbalskog kluba Zrinjski iz tzv. zapadnog dijela Mostara.

Donja Mahala se nalazi u blizini Starog mosta u Mostaru u tzv. Istočnom dijelu grada. Kako je rečeno iz policije, u tučnjavi je "sudjelovalo više osoba – huligana", kao i da su korišteni razni predmeti – drvene palice, komadi drveta - letve, te pirotehnika – petarde i dimne baklje.

Mostarac, koji također nije želio otkriti identitet, za RSE kaže kako su u tom naselju svi doživjeli stres.

“Iskreno, nije da sam zabrinut, nego ovo je postalo tako učestalo, toliko je to bahato, da uznemiravaju naselje jedno, da upadnu, 20-30 huligana, mangupa, ne znam ni šta su. Ljudi nisu sigurni. Evo, ja sam hodao poslije ovog incidenta u Mahali – djeca su doživjela stres, plakala su djeca. Ja ne znam dokle ovo. Dok neka mrtva glava ne bude”, rekao je on.

Posljednji u nizu incidenata u Mostaru

Incident koji se u petak navečer dogodio u vrijeme policijskog sata, koji je od 21 do pet ujutro u cilju sprečavanja širenja korona virusa, nije prvi u Mostaru koji se dovodi u vezu sa navijačkim grupama.

Pripadnici navijačke grupe “Ultrasi” su u više navrata upadali u istočni dio Mostara, naseljen pretežno Bošnjacima. Posljednji incident se dogodio 8. augusta 2020. godine, kada su nanijeli materijalnu štetu na privatnim i poslovnim objektima i automobilima.

Dva mjeseca kasnije, u oktobru iste godine, došlo je do incidenta u blizini mjesta okupljanja navijača Zrinjskog, u zapadnom dijelu Mostara, većinski naseljenog Hrvatima. Policija je tada intervenirala nakon što su članovi grupe “Red Army”, koja navija za Fudbalski klub "Velež" iz Mostara, zatečeni sa bakljama nedaleko od “Ultras puba”.

U Mostaru djeluju dva fubalska kluba- Zrinjski i Velež.

Vlasnici objekata u Fejićevoj ulici u Mostaru, gdje se u augustu 2020.godine dogodio incident, kada je grupa huligana nanijela štetu na više kafića, trafika i drugih objekata, te zapalila jedan automobil, ne žele o tome goviriti. Materijalnu štetu su, kako kažu, sami nadoknadili, a nijedna od institucija u gradu i Hercegovačko-neretvanskom kantonu (jedan od 10 kantona u entitetu Federacija BiH) im se povodom tog incidenta nije obratila.

Istovremeno, Tužilaštvo Hercegovačko-neretvanskog kantona (HNK) potvrdilo je za Radio Slobodna Evropa (RSE) da 'u posljednje vrijeme' nemaju slučajeve krivičnog procesuiranja učesnika u incidentima koje su počinili huligani. U ovom tužilaštvu nisu odgovorili na pitanje na koji precizno period se to odnosi, kao ni da li su u proteklih nekoliko godina imali ijedan slučaj podizanja optužnice protiv ovih osoba.

Zašto nema sankcionisanja huligana?

Delegat u Domu naroda Parlamenta Federacije BiH, jednog od dva entiteta u BiH, Aner Žuljević, član Socijaldemokratske partije BiH, u izjavi za RSE podsjeća da je još prije pet godina predlagao amandmane na prijedlog izmjena krivičnog zakona, koji bi po uzoru na uređene zemlje, rigoroznije sankcionirao divljanje huliganskih grupa.

On tvrdi kako je Mostar imao stalna iskustva kada su u pitanju zloupotrebe termina 'navijač' i korištenje sportskih takmičenja za ispoljavanje devijantnih ponašanja, uništavanja javne i privatne imovine, te maltretiranja ljudi na kućnim pragovima.

“Meni je dojadilo da su grad i stotine hiljada stanovnika taoci manje grupe ljudi, govorim o sto, dvjesto mlađih osoba. Gotovo uvijek su zarobljavali grad uoči ili nakon sportskih takmičenja, iziskivali ozbiljna finansijska sredstva i angažman policijskih struktura da to sve smire”, naglašava Žuljević.

On dodaje kako se u zemljama sa sličnim iskustvima rigoroznije kažnjavanje izgrednika pokazalo uspješnim, kao i da su uvedene finansijske kazne, "da bi se obeshrabrilo svako ponovno takvo ponašanje".

“To je nažalost u Domu naroda propalo, neki delegati su smatrali da mi imamo dovoljno uređen zakonski okvir. Pet godina nakon toga mi imamo sve goru i goru situaciju. U Mostaru zadnju godinu dana imamo gotovo deset ozbiljnih incidenata koji su ugrozili živote”, tvrdi Žuljević i najavljuje da će navedene amandmane preformulirati u izmjene zakona o krivičnom postupku Federacije BiH i ponovo uputiti u parlamentarnu proceduru.

U Hrvatskom športskom klubu (HŠK) Zrinjski za RSE navode kako osuđuju svaku vrstu 'devijatnog ponašanja'.

“Mi kao klub uvijek ćemo osuditi svaki oblik devijantnog ponašanja. Žao nam je što se to događa, ali nažalost nije prvi put. Nadamo se da se to neće dešavati u budućnosti, ali mi kao klub ne stojimo iza toga“, naveo je glasnogovornik HŠK Zrinjski, Mario Pandža.

Iz Fudbalskog kluba Velež nisu odgovorili na upit RSE da daju mišljenje o incidentima za koje se vežu navijači ovog kluba.

Šta kaže zakon, a kakvo je stanje na terenu?

Savez antifašista i boraca Narodnooslobodilačkog rata (SABNOR) Bosne i Hercegovine smatra kako se 'odinama govori o tome da incidente čine huligani.

„Niti su maloljetni, niti su huligani. Jeste huligansko ponašanje, ali organizacija je čvrsta, organizacija neofašističke grupe, po svim uzusima”, izjavio je za Radio Slobodna Evropa predsjednik SABNOR-a BiH, Sead Đulić.

Česta meta napada navijača u Mostaru je i Partizansko groblje, nacionalni spomenik iz Drugog svjetskog rata.

Krivični zakon Federacije BiH u dijelu o nasilničkom ponašanju navodi kako nasilje prema drugom, izazivanje tuče koje ugrožava građanski mir se kažnjava kaznom zatvora od tri mjeseca do tri godine.

Prema istom zakonu svaki počinilac koji uskrati ili ograniči građanska prava na osnovu razlike u rasi, boji kože, vjeri, etničkoj pripadnosti, jeziku kažnjava se kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina.