Skoro bez manjina u administraciji Crne Gore

Istraživanje nevladine organizacije Građanska alijansa je pokazalo da od 205 imenovanih funkcionera u mandatu nove Vlade Crne Gore samo sedam funkcionera je iz manjinskih nacionalnih zajednica i to na nižim radnim mjestima, odnosno nema ih u redovima državnih sekretara, direktora direktorata ili pomoćnika ministara.

Izvršni direktor Građanske alijanse Boris Raonić ocjenjuje da je ovo dramatičan podatak.

"Taj podatak je još gori ukoliko imamo u vidu da na mjestima odlučivanja nema nijednog pripadnika manjina, što bi moralo da osvijesti Vladu. To znači da nismo zdravo društvo, da nismo društvo koje razmišlja inkluzivno već političke elite zastupaju uzak krug etničkih subjekata u Crnoj Gori i da je mali broj onih koji iskreno zastupaju građanski koncept", kaže Raonić.

Odmah nakon izbora 4. decembra 2020, Vlada Zdravka Krivokapica, u kojoj, osim potpredsjednika Vlade Dritana Abazovića, nema nijednog predstavnika nacionalnih manjina, a u kojoj je većina ministara uključujući i premijera bliska Srpskoj pravoslavnoj crkvi, imenovala je nove kadrove u svim državnim institucijama.

Raonić navodi primjere ranijih vlada Demokratske parije socijalista (DPS), koja je tri decenije vladala Crnom Gorom, do avgusta 2020. godine kada je izgubila na izborima.

Nekadašnja Vlada Mila Đukanovića imala samo jednog Albanca na 100 visokih funkcionera, a prethodna, Duška Markovića, mali broj funkcionera srpske nacionalnosti, kaže Raonić i ukazuje da i nova Vlada nastavlja tu praksu.

"S tim što sada imamo obrnutu sliku participacije nacionalnih zajednica u Vladi. Samo je zamijenjena određena etnička grupa, odnosno u Vladi nema Albanaca i Bošnjaka", dodaje Raonić.

U Crnoj Gori, oko 25% stanovništva predstavljaju građani manjinskih nacionalnih zajednica Bošnjaka, Albanaca, Hrvata i Roma.

 

Položaj manjina u Đukanovićevoj vlasti

U vladama bivše vlasti, partije nacionalnih manjina su bile integralni dio vladajuće koalicije koju je predvodio DPS Mila Đukanovića.

Na posljednjim izborima je došlo do promjene vlasti, pa su parlamentarnu većinu formirale tri koalicije predvođene prosrpskim Demokratskim frontom (DF), Demokratama i Građanskim pokretom URA.

Gotovo zanemarljiv broj pripadnika nacionalnih manjina u državnim institucijama za Boženu Jelušić, poslanicu Građanskog pokreta URA, konstituenta vladajuće koalicije, predstavlja svojevrsnu dijagnozu - da u društvu nema, i da nije postojalo, odgovarajuće društvene kohezije.

Prema njenim riječima, aktuelna Vlada je trebalo da nastoji da poveća kapacitet zajednice i da integriše sve svoje pripadnike.

Dio problema Jelušić vidi i u činjenici da je prethodna vlast DPS-a dodjeljivala partijama nacionalnih manjina mnogo više pozicija u Vladi, nego što je zastupljenost manjina u društvu.

"Tada se nije radilo na integraciji i na punoj afirmaciji manjinskih naroda, nego su se pozicije dijelile za interes pojedinaca koji su to na svoj način kapitalizovali. Ta činjenica i geneza problema ne opravdava sadašnju Vladu. Trebalo je da brine, da se ne poveća distanca među nacionalnim zajednicama. To je indikator jedne ozbiljne zarobljenosti u identitetskim, nacionalnim, čak i religijskim zabranima", ističe poslanica Građanskog pokreta URA.

Jelušić dodaje da to rezultira ozbiljnom društvenom patologijom u vidu govora mržnje, povećanog nasilja, omalovažavanja određenih nacionalnih zajednica do čega nije smjelo doći.

"Mislim da je to važna odgovornost Vlade i da je o tome strašno trebalo voditi računa", ocjenjuje Jelušić.

Jaz prema nacionalnim manjinama

Predstavnik Albanske liste, poslanik Genci Nimanbegu, kaže da ni tih nekoliko predstavnika manjina u institucijama nisu predstavnici ni nacionalnih manjina, ni stranaka koje njih reprezentuju, već su izabrani na osnovu partijskih preferencija.

"To će samo produbiti jaz koji je ova vlada uradila prema nacionalnim manjinama, imajući u vidu da je jedan veliki dio vladajuće strukture godinama imao veoma negativan stav prema partijama nacionalnih manjina, a samim tim prema tim manjinama", kaže Nimanbegu.

On podsjeća da je Albanska lista prihvatila dijalog sa novom Vladom o potencijalnom učešću u vlasti.

"Sada se ispostavilo da je taj dijalog bio neiskren i iniciran je samo zbog međunarodne i domaće javnosti. Mi nikada nismo dobili odgovor na naše zahtjeve. A najbitnije, nikada nismo dobili informaciju o tome kakvu će politiku da sprovodi ova Vlada", navodi Nimanbegu.

Nimanbegu ukazuje i da ni sama parlamentarna većina nema zajednički koncept u vođenju politike.

"Imate i zaklinjanje u Evropsku uniju i NATO, a istovremeno imate predsjednika Vlade ili ministre koji svaki dan negiraju to opredjeljenje, te javnim nastupima dokazuju da im evropske vrijednosti i suživota nisu pri srcu", rekao je Nimanbegu.

Manjine nemaju stručnog kadra?

Podsjećajući da je aktuelni premijer Zdravko Krivokapić poručivao da će jedino mjerilo za rad i zaposlenje u javnoj upravi biti stručnost, portparol Bošnjačke stranke Adel Omeragić kaže da je svima jasno da se među ministrima nije našao nijedan koji dolazi iz redova nacionalnih manjina.

Činjenica da je samo nekoliko pripadnika manjina na nižim rukovodećim mjestima, nije dobra poruka ni za demokratiju ni za multivjerski sklad u Crnoj Gori, kaže Omeragić.

"Na sceni imamo jedan oblik 'čišćenja' iz javne uprave ljudi koji dolaze iz redova manjina, iako Ustav Crne Gore garantuje manjinama srazmjernu zastupljenost u institucijama sistema. Zaista se pitamo - kako premijer Krivokapić nije do sada zapazio ni jednog građanina Crne Gore, koji se izjašnjava kao Bošnjak, Albanac ili pripadnik drugog manje brojnog naroda, a koji ima kompetencije da bude na nekom od rukovodećih mjesta?", riječi su Omeragića.

Omeragić konstatuje da nova izvršna vlast nije pokazala želju "da gradi sa manjinskim narodima" i dodaje da su Bošnjaci spremni da doprinosu demokratizaciji Crne Gore.

Odgovarajući na pitanje da li opredjeljenje Vlade da izostavi učešće predstavnika 25% stanovništva u institucijama znači da među njima nema stručnih ljudi, Boris Raonić smatra da to ne može biti slučaj.

"Naravno da ne. Među četvrtinom stanovništva ima ogroman broj itekako sposobnih i stručnih ljudi koji pripadaju svim političkim opcijama. Prosto je neshvatljivo da ova Vlada, kao i prethodne, nemaju tu širinu da pokažu da smo mi društvo jednakih šansi i da je etnička pripadnost najmanje bitna u takvom društvu. Posljedice su takve, da će manjinski narodi imati odioznost prema ovoj Vladi, a to će praviti politički problem", objašnjava izvršni direktor Građanske alijanse.

O tome da li je potencijalna rekonstrukcija Vlade prilika za uvođenje pripadnika manjina u državne institucije, Božena Jelušić iz Građanskog pokreta URA kaže da tek treba vidjeti u kom pravcu će ići rekonstrukcija.

"Što se tiče rekonstrukcije Vlade, ona mora da bude otvorenija prema zastupljenosti manjina, rekonstrukcija bi morala ići u pravcu povećanja društvene kohezije, a ne u pravcu snaženja društvenih podjela", kaže Jelušić.

Odgovarajući, sredinom decembra na pitanje Radija Slobodna Evropa da li postoji opasnost od etnocentrizma u državnom aparatu, budući da su funkcije u Vladi, ali i po dubini, u najvećem dijelu dodijeljene ljudima iz jedne nacije i nema kadrova iz redova manjinskih naroda, potpredsjednik Vlade Dritan Abazović je odgovorio da se one "politički nijesu uključili u sastav Vlade".

"U drugom koraku kadriranja u javnoj upravi uključićemo pripadnike manjinskih naroda", kazao je Abazović.

Najavljena rekonstrukcija Vlade, prema dosadašnjim izjavama lidera partija vladajućih koalicija i samog premijera, mogla bi da se odnosi isključivo na dodjelu mjesta potpredsjednika Vlade liderima DF-a i Socijalističke narodne partije.

DF je od samog formiranja Vlade bio nezadovoljan što u kabinetu premijera Krivokapića nema funkcionera ovog političkog saveza.