Izetbegović traži od Inzka original Dejtonskog sporazuma  

Predsjedavajući Doma naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine (PS BiH) i predsjednik Stranke demokratske akcije (SDA) Bakir Izetbegović zatražio je od  visokog predstavnika u BiH Valentina Inzka da skupštini dostavi originalan tekst Dejtonskog mirovnog sporazuma na engleskom jeziku, te zvanične i ovjerene prevode na bosanski, srpski i hrvatski jezik. 

"Originalni primjerak Općeg okvirnog sporazuma za mir u BIH (Dejtonski sporazum) na engleskom jeziku, kao ni prevodi na bosanski, srpski i hrvatski jezik, nikada nisu službeno uručeni Parlamentarnoj skupštini Bosne i Hercegovine", navodi se u dopisu kojeg je Izetbegović uputio Inzku. 

Bosna i Hercegovina već duže od 25 godina funkcionira na bazi Općeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini i njegovih aneksa, od kojih je Ankes IV Ustav Bosne i Hercegovine.  

"Neslužbeni prevodi Sprazuma vrlo često se koriste za različita i pogrešna tumačenja njegovih pojedinih odredbi, što izaziva bespotrebne nesporazume među političkim akterima i u javnosti Bosne i Hercegovine", napisao je Izetbegović. 

Autentičan tekst Opšteg okvirnog sporazuma za mir nemoguće je naći na zvaničnim web stranicama institucija Bosne i Hercegovine (BiH), između ostalog, i zbog činjenice da dokument, odnosno njegovi aneksi, zvanično nikada nisu prevedeni na bosanski, srpski i hrvatski jezik. 

U skladu s Općim okvirnim sporazumom za mir u Bosni i Hercegovini, dogovorenim 21. novembra 1995. u vojnoj bazi u američkom Daytonu i potpisanim 14. decembra 1995. u Parizu, Aneksom 10 uspostavljena je funkcija visokog predstavnika sa statusom diplomatske misije u BIH, čiji je zadatak da nadgleda provedbu mirovnog sporazuma. 

OHR ima ovlasti za "konačnu interpretaciju" Sporazuma o civilnoj provedbi mirovnog rješenja. Od jula 2020. godine, u OHR-u radi 13 stranih državljana, od kojih su četiri diplomate koje su postavile vlade njihovih zemalja, te 76 članova domaćeg osoblja. 

U vremenu između parafiranja Daytonskoga mirovnog sporazuma 21. novembra 1995. i njegovog potpisivanja u Parizu 14. decembra 1995., u Londonu je 8. i 9. decembra 1995. održana Konferencija o provedbi mira na kojoj je uspostavljeno Vijeće za provedbu mira u BiH. 

Ono se sastoji od 55 država, te različitih međunarodnih organizacija poput Međunarodnoga monetarnog fonda (IMF), Vijeća Evrope, Međunarodnoga odbora Crvenog križa ili 31. decembra 2017. zatvorenoga Međunarodnog kaznenog suda za bivšu Jugoslaviju (ICTY).  

Londonska konferencija, također je uspostavila Upravni odbor PIC-a koji radi pod predsjedanjem visokog predstavnika, koji je tada definiran kao “izvršna ruka” PIC-a. Čelnik OHR-a ne može donositi odluke ako se s time ne slažu zemlje članice Upravnog odbora PIC-a.