Dodik traži izjašnjavanje Skupštine RS o izboru novog visokog predstavnika u BiH

Predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine (BiH) Milorad Dodik uputio je zahtjev za održavanje nove posebne sjednice Narodne skupštine Republike Srpske (NS RS) o radu Visokog predstavnika u BiH.

Dodik je predložio raspravu na temu „Ocjena rada Visokog predstavnika, primjena Aneksa X Opšteg okvirnog sporazuma za mir u BiH u periodu razgovora o imenovanju novog Viskog predstavnika“.

Kolegijum NS RS u utorak, 9. marta, trebao bi da utvrdi prijedlog dnevnog reda i termin održavanja posebne sjednice.

Dodik je, u izjavi za Radio Republike Srpske, rekao da očekuje da Narodna skupština usvoji zaključak o neprihvatanju imenovanja novog visokog predstavnika u BiH, ukoliko ono bude provedeno na nezakonit način kao što je to bio slučaj sa većinom dosadašnjih.

„Nećemo prihvatiti imenovanje visokog predstavnika ako to ne bude u skladu sa Aneksom 10 Dejtonskog sporazuma, što podrazumijeva mišljenje strana potpisnica i Savjeta bezbjednosti, što je do sada ispoštovano samo u slučaju Karla Bilta“, rekao je Dodik.

Ako se to ipak dogodi, ističe Dodik, to imenovanje će biti ignorisano u skladu sa skupštinskim zaključkom koji bi zahtjevao da se izbor obavi na legitiman način poštujući i stavove strana potpisnica.

Zahtjev za posebnom sjednicom upućen je nepun mjesec dana nakon što je NS RS usvojila zaključak kojim traži od visokog predstavnika u Bosni i Hercegovini, Valentina Inzka, da podnese izvještaj o provođenju civilne implementacije mirovnog sporazuma od 1995. - 2020. godine.

Rok za dostavljanje tog izvještaja Skupštini na razmatranje je 90 dana, navodi se u usvojenom zaključku NSRS.

Od Inzka se traži izvještaj i o radu svih bivših visokih predstavnika.

Zaključak je usvojen na redovnom zasijedanju 12. februara, a deset dana ranije, 2. februara visoki predstavnik u BiH uputio je pismo predsjedniku i šefovima svih klubova u NS RS u kojem traži da se u roku od tri mjeseca ponište povelje koje je ova Skupština dodijelila osobama osuđenim za ratne zločine.

“Među nagrađenima bili su i svi bivši predsjednici Narodne skupštine i članovi prvog Predsjedništva RS, uključujući Radovana Karadžića, Momčila Krajišnika i Biljane Plavšić, čiji su postupci tokom oružanog sukoba šokirali svijet i uzrokovali nezamislive ljudske patnje”, naveo je Incko u pismu.​

​O Inzkovom zahtjevu NSRS nije raspravljala.

U januaru ove godine, Vlada SR Njemačke je potvrdila da je Kristijan Šmit, političar Hrišćansko-socijalne unije i bivši ministar poljoprivrede, kandidat za novog viskog predstavnika u BiH.

To je krajem 2020. godine najavio i sadašnji visoki predstavnik, Valentin Inzko.

„Ja bih lično nakon dvanaest godina na ovom položaju pozdravio promjenu na mjestu visokog predstavnika", rekao je Valentin Inzko za austrijsku novinsku agenciju.

Šef delegacije Evropske unije u Bosni i Hercegovini Johan Satler tokom posjete Banjaluci 22. februara je ocijenio da Bosna i Hercegovina treba težiti smanjenju prisustva međunarodne zajednice.

“Vidjeli smo prijedlog kandidature koju je iskazala Njemačka, što je pozitivan signal. Srednjoročno i dugoročno – ovakav obim prisustva međunarodne zajednice u BiH je nekompatibilan sa članstvom u EU. U nekim smo fazama gdje treba težiti postepenom smanjenju ovakvog prisustva”, izjavio je Satler.

Trenutni visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini je Valentin Incko. Ovu funkciju obavlja od 1. marta 2009. godine, kao diplomata koji ima najduži staž na tom mjestu, u odnosu na svoje prethodnike. Ovaj asutrijski diplomata je sedmi visoki predstavnik u BiH, od 1996. godine.

Prije njega su bili: Miroslav Lajčak (2007.-2009.), Christian Schwarz Schilling (2006.-2007.), Paddy Ashdown (2002.-2006.), Wolfgang Petrisch (1999.-2002.), Carlos Westendorp (1997.-1999.) i Carl Bildt (1995.-1997.)

Za ukidanje OHR-a su 2008. godine postavljena 5+2 uslova i cilja, među kojima su raspodjela imovine između države i drugih nivoa vlasti, rješenje za vojnu imovinu, provođenje Konačne odluke za Brčko Distrikt, fiskalna održivost BiH, te zaživljavanje vladavine prava. Ona podrazumijevaju usvajanja Državne strategije za ratne zločine, donošenje zakona o strancima i azilu i usvajanje Državne strategije za reformu sektora pravosuđa.

Dva cilja su potpisivanje Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju i na koncu pozitivno mišljenje Upravnog odbora Savjeta za provođenje mira.

Visoke predstavnike u BiH bira Upravni odbor Savjeta za provođenje mira u BIH (PIK-Peace initiative coalition), a potvrđuje Savjet bezbjednosti Ujedinjenih nacija (UN).

Savjet za provođenje mira je međunarodno tijelo zaduženo za sprovođenje Dejtonskog sporazuma, a uspostavljen je 1995. godine, mjesec dana po potpisivanju sporazuma. Savjet, preko OHR-a, nadgleda provođenje Dejtonskog sporazuma i OHR-u daje političke smjernice.

Članice Upravnog odbora su: Francuska, Italija, Japan, Kanada, Njemačka, Rusija, SAD, Velika Britanija, Predsjedništvo EU, Evropska komisija i Organizacija islamske konferencije (OIC) koju predstavlja Turska.

Od svih zemalja članica Upravnog odbora, Rusija se otvoreno zalaže da ne dođe do izbora Inzkovog nasljednika, već da dođe do ukidanja funkcije visokog predstavnika.

Visoki predstavnik u BiH prati provođenje Mirovnog sporazuma, ostvaruje bliske kontakte sa stranama potpisnicama Sporazuma u cilju afirmacije punog poštivanja svih civilnih aspekata Sporazuma, vrši koordinaciju aktivnosti međunarodnih civilnih organizacija i agencija u Bosni i Hercegovini s ciljem osiguranja efikasne implementacije civilnih aspekata Mirovnog sporazuma.

Jedan od zadataka visokog predstavika je i da pomogne, kada to smatra neophodnim, u rješavanju svih poteškoća koje se jave u vezi sa provođenjem civilnog dijela Sporazuma, učestvuje na sastancima organizacija donatora, podnosi periodične izvještaje o postignutom napretku Ujedinjenim nacijama, Evropskoj uniji, Sjedinjenim Državama, Ruskoj Federaciji i drugim zainteresovanim vladama, stranama i organizacijama.

OHR također usmjerava aktivnosti na uspostavljanje vladavine prava, što je početna tačka i ključni uslov za napredak u svim drugim oblastima reforme.

Jedan od najvažnijih događaja u procesu implementacije mira bio je sastanak PIC-a u Bonnu u decembru 1997. godine.

Razrađujući Aneks 10 Dejtonskog mirovnog sporazuma, Vijeće za provođenje mira u BIH je zatražilo od visokog predstavnika da smijeni sa dužnosti javne zvaničnike koji krše zakonski preuzete obaveze i Dejtonski mirovni sporazum, te da, kada to smatra neophodnim, nametne ključne zakone ukoliko ih ne usvoje zakonodavna tijela Bosne i Hercegovine.