Smanjenje siromaštva i socijalne nejednakosti prioritet građanima EU
Smanjenje siromaštva i socijalne nejednakosti postalo je glavni politički prioritet za građane Evropske unije (EU) nakon pandemije COVID-19, pokazalo je novo istraživanje koje je naručio Evropski parliament, piše portal briselski portal Euroaktiv.
Godišnje istraživanje Eurobarometra Europskog parlamenta provela je konsultantska kuća Kantar, između novembra i decembra 2020. godine, uzimajući u obzir prvi uticaj pandemije na percepciju javnosti.
Gotovo polovina ispitanika, njih 48 posto, vjeruje da borbu protiv siromaštva treba staviti na vrh dnevnog reda Evropskog parlamenta, što je porast od 17 posto u odnosu na posljednje istraživanje.
U nedavnoj prognozi koju je uradila Svjetska banka, smatra se da COVID-19 ima jasan utjicaj na siromašne u svijetu, tjerajući oko 88 do 115 miliona ljudi u ekstremno siromaštvo tokom 2020. godine.
Prema prognozi Svjetske banke, mnogi novi siromašni vjerovatno će živjeti u zagušenim urbanim sredinama i raditi u sektorima koji su najviše pogođeni blokadama i ograničenjima mobilnosti.
Zabrinutosti zbog porasta nejednakosti u svijetu zbog pandemije nedavno suiskazane i u istraživanju koje je objavila nevladina organizacija Oxfam.
Prema ovoj studiji, moglo bi potrajati više od deset godina da se oporavi od ekonomskog pogotka pandemije.
Borba protiv terorizma i organizovanog kriminala, kao i poboljšanje pristupa kvalitetnom obrazovanju, takođe su visoko na listi želja građana EU, sa 35, odnosno i 33 posto preferencija.
Zaštita okoliša i biološke raznolikosti je stabilna sa 32 posto, ali prije samo godinu dana ova je brojka bila je u samom vrhu želja građana EU.
Ova promjena prioriteta može se smatrati strogom posljedicom pandemije, objasnili su autori studije.
Ali čini se da utjicaj pandemije nadilazi listu prioriteta, uključujući i sam imidž Europske unije.
Svaki drugi ispitanik ima prilično pozitivnu ili vrlo pozitivnu sliku o EU, što je porast od 10 posto u odnosu na 2019. godinu. 14 posto ispitanika imalo je negativanu ocjenu.
Istorijski poticajni plan 'Sljedeća generacija EU', navodi Euroaktiv, odigrao je presudnu ulogu u poboljšanju imidža bloka, budući da se 72 posto ispitanika slaže da će omogućiti zemljama EU da brže obnavljaju svoje ekonomije od negativnih učinaka pandemije.
Očekivanja od post-COVID svijeta su, doduše, prilično sumorna, jer većina ispitanika misli da će situacija u njihovoj nacionalnoj ekonomiji, nakon pandemije, biti gora nego prije, iako većina vjeruje da će njihovi lični životni uslovi biti isti za godinu dana.