Osuda ustaških zločina na Međunarodni dan sjećanja na žrtve holokausta
Uz Međunarodni dan sjećanja na žrtve holokausta, hrvatski premijer Andrej Plenković i predsjednik Sabora Gordan Jandroković poručili su kako je holokaust opomena svima i danas, te kako se treba boriti protiv njegovog negiranja i politiziranja, dok je predsjednik Hrvatske Zoran Milanović pozvao da se ustaški pozdrav "Za dom spremni" ne koristi.
Hrvatski sabor je u srijedu (27. siječnja) minutom šutnje odao počast žrtvama holokausta, državni vrh položio je vijence na spomenik žrtvama holokausta na Židovskom groblju na zagrebačkom Mirogoju, a niz nevladinih udruga pozvalo je Vladu da oštrije sankcionira korištenje ustaškog pozdrava i negiranja zločina u Jasenovcu.
"Nezamislivo nasilje koje su pretrpjeli pripadnici židovskog naroda opomena je svima nama, ne samo u Hrvatskoj, nego i u Europi, da iz dana u dan jačamo društva koja se snažno suprotstavljaju svakom obliku diskriminacije, isključivosti i netolerancije. Ključnu ulogu u tome mora imati obrazovanje naših mladih", izjavio je prema priopćenju predsjednik hrvatske Vlade Andrej Plenković.
Plenković se posebno prisjetio 120 hrvatskih Pravednika među narodima koji su za vrijeme okupacije i kvislinške Nezavisne Države Hrvatske (NDH) spašavali progonjene Židove, kao i "zloglasnog ustaškog logora Jasenovac, u kojemu su ubijene tisuće pripadnika židovskog i drugih naroda, kao i hrvatskih antifašista i demokrata.
"Njegujući kulturu sjećanja i trajnog pijeteta koji dugujemo žrtvama, hrvatska Vlada nedvosmislena je u jasnoj osudi zločina i predano radi na promicanju tolerancije u društvu i međusobnog uvažavanja", stoji u Vladinom priopćenju.
Sabor protiv poricanja holokausta
Za jačanje demokratskih vrijednosti, a protiv poricanja holokausta, založio se u Saboru njegov predsjednik Gordan Jandroković.
"U današnjem ranjivom demokratskom ozračju moramo ostati privrženi povijesnoj istini, te osudi i borbi protiv svakog oblika poricanja postojanja holokausta i njegovog politiziranja. Moramo stalno osnaživati temeljne vrijednosti na kojima počivaju demokratska društva poput slobode, mira, tolerancije, prihvaćanja različitosti, međusobnog razumijevanja i povjerenja, solidarnosti i poštivanja svakog čovjeka i njegovog dostojanstva", poručio je Jandroković.
Predsjednik Milanović položio vijenac
Na polaganju vijenaca uz spomenik žrtvama holokausta na Mirogoju predsjednik Zoran Milanović sugerirao je kako bi u zakonskom rješenju kažnjavanja ustaškog pozdrava "Za dom spremni" trebalo slijediti njemačko rješenje.
"U ovom slučaju nije loše oponašati. Ja ću iskoristiti ovu situaciju pa ću uputiti poruku, odnosno molbu ljudima iz HOS-a (Hrvatske obrambene snage) da to više ne rade, jer taj pozdrav je nacistički pozdrav, i on samo prlja njihov doprinos obrani domovine i sve ono što su dali u tom razdoblju dok su djelovali kao stranačka milicija", poručio je predsjednik Milanović.
Korištenje spornog pozdrava
HOS je bio stranačka milicija Hrvatske stranke prava koji je na ramenu imao natpis "Za dom spremni", a taj se natpis sada nalazi unutar grba njihove veteranske udruge.
Na istu temu, predsjednik Sabora Jandroković kazao je na Mirogoju da kroz dijalog valja naći rješenje koje će jasno činiti razliku između slavljenja NDH korištenjem tog pozdrava i – kako je kazao - "poštovanja prema mladim vojnicima stranačke milicije HOS koji su ginuli pod tom oznakom".
Tridesetak nevladinih udruga za ljudska prava u priopćenju je zatražilo oštrije zakonsko sankcioniranje ustaškog pozdrava, prestanak državnog financiranja nevladine udruge koja umanjuje broj žrtava ustaškog logora Jasenovac i tvrdi da su ga nastavili korititi komunisti, dodatno javno financiranje đačkih i studentskih ekskurzija u Jasenovac i druga stratišta i drugo.
Što poručuju antifašisti?
Predsjednik Antifašističke lige Zoran Pusić, na pitanje zašto ne smije biti iznimki u kažnjavanju ustaškog pozdrava, kaže: "’Za dom spremni’ nije samo pozdrav, to je naprosto simbol NDH, kao što ‘Heil Hitler’ nije samo pozdrav, nego je i simbol nacističke Njemačke".
Skup, skroman zbog epidemioloških mjera, održan je na zagrebačkom Trgu žrtava fašizma, kome je ime bilo promijenjeno 1991. godine, i nakon deset godina angažmana i prosvjeda nevladinih udruga 2001. godine vraćeno natrag.
U Karlovcu je ovaj dan obilježen uz obnovljenu mrtvačnicu na Židovskom groblju, a u Varaždinu su započeli radovi na obnovi sinagoge devastirane 1941. godine.