Biden u prvom razgovoru s Putinom vršio pritisak zbog Navaljnog, Ukrajine, hakovanja, Afganistana

Novi američki predsjednik Joe Biden je 26. januara prvi put razgovarao s ruskim šefom države Vladimirom Putinom, izrazivši zabrinutost zbog hapšenja opozicionara Alekseja Navaljnog i policijskog tretmana prema njegovim pristalicama, a ukazao je i na umiješanost Rusije u kampanju cyber špijunaže i pogibije američkih vojnika u Afganistanu, piše AP.

Prema izjavama zvaničnika Bijele kuće, Biden je pokušao "naglo zaustaviti toplu retoriku" svog prethodnika Donalda Trumpa prema Putinu. Ali, novi predsjednik je takođe nastojao ostaviti mjesta za diplomatiju, rekavši ruskom lideru da bi njihove države trebale finalizirati petogodišnje produženje sporazuma o kontroli nuklearnog naoružanja Novi START prije no što istekne 5. februara.

Za razliku od svog prethodnika, Biden nije pokazivao nadu u "resetovanje" odnosa s Rusijom, već je nagovijestio da želi pokušati da riješe razlike, a ne da nužno poboljšaju odnose.

Prema riječima zvaničnika, Moskva je prošle sedmice zatražila razgovor, Bien se složio, ali je htio da se prvo pripremi njegov tim i da on razgovara sa evropskim saveznicima, uključujući lidere Velike Britanije, Francuske i Njemačke.

Prije razgovora s Putinom, Biden je 26. januara razgovarao i s generalnim sekretarom NATO-a Jensom Stoltenbergom, obećavaši posvećenost Sjedinjenih Država tom savezu.

Biden je rekao Putinu da njegova administracija razmatra upade u kompjuterski sistem i navode da je Rusija nudila novac talibanima koji ubijaju američke vojnike u Afganistanu.

Portparolka Bijele kuće Jen Psaki je kazala da je Biden u razgovoru sa Putinom izrazio "našu snažnu podršku suverenitetu Ukrajine pred ruskom agresijom koja je u toku".

Biden je rekao da su Sjedinjene Države spremne da se odbrane i da će preduzeti mjere koje bi mogle uključivati i dalje sankcije, kako bi se osiguralo da Moskva ne djeluje nekažnjeno, kažu zvaničnici administracije, prenosi AP.

Bidenov tim je već snažno reagovao na suzbijanje demonstracija za oslobađanje Navaljnog, održanih u više od 100 ruskih gradova 23. i 24. januara, kada je uhapšeno više od 3.700 ljudi, uključujući 1.400 u Moskvi.

Trump je dugo bio "zaljubljen" u Putina i tražio je njegovu podršku, često izražavajući sumnju u tvrdnje da je bilo ruskog miješanja u američke predsjedničke izbore 2016. godine. Takođe je umanjivao učešće Rusije u hakovanja federalnih vladinih agencija 2020. godine i navode da je Rusija ponudila novac talibanima.

Uprkos tom pomirljivom pristupu, Trumpova administracija je postavila oštru liniju prema Moskvi, namećući sankcije ruskoj državi, kompanijama i poslovnim ljudima zbog Ukrajine, isporuke energenata i napada na neistomišljenike.

Biden je u razgovoru s Putinom naglo odustao od Trumpove linije izjavivši da zna da se Rusija pokušala umiješati i u izbore 2016. i 2020. godine. Ali, naglasio je potrebu za produženjem sporazuma Novi START, posljednjeg preostalog američko-ruskog ugovora o kontroli naoružanja. Rusija i SAD potpisale su ovaj sporazum 2010. godine i na snazi je do 5. februara. Sporazum ograničava nuklearni arsenal obje zemlje na 700 balističkih projektika, 1.550 nuklearnih bojevih glava i 800 lansera.

Američki zvaničnici očekuju postizanje dogovora o produženju koji bi osigurao transparentnost nuklearnog arsenala svake države.

Biden je 25. januara rekao novinarima da se nada da bi SAD i Rusija mogli sarađivati u oblastima u kojima obje države vide korist.

"Smatram da i jedni i drugi možemo djelovati u obostranom interesu, svako u svom, u vezi s Novim START-om i uz to jasno staviti do znanja Rusiji da smo veoma zabrinuti zbog njenog ponašanja, bilo da se radi o Navaljnom, bilo da je riječ o 'Solar Windsu' (slučaju hakovanja teksaške kompanije) ili o izvještajima o nagrađivanju za glave Amerikanaca u Afganistanu", rekao je Biden.

Bidenov pristup naišao je na odobravanje nekih bivših američkih diplomata koji su imali posla sa Rusijom i očekuju da vide politiku prema Rusiji koju će utvrditi Bidenov tim, uključujući savjetnika za državnu sigurnost Jakea Sullivana i kandidatkinju za "mjesto broj tri" u State Departmentu, Victoriju Nuland, ocrtavaju konture ruske politike.

Nuland koja je u drugom mandatu predsjednika Baracka Obame držala u State Departmentu portfelj Evrope, Putin i njegovi pomoćnici su osuđivali posebno zbog podrške prozapadnim političarima u Ukrajini. Govori se da ona i Sullivan imaju isti stav o tome kako postupati s Moskvom: čvrsto o ljudskim pravima i namjerama Rusije u Istočnoj i Srednjoj Evropi, a istovremeno držeći otvoreni kanal za Kremlj o drugim pitanjima.

Ali njihov početak je složen, kako kažu, posebno s obzirom na Putinovo iskustvo u odnosima s Trumpom koji je često podrivao stav "jastrebova" sopstvene administracije prema Rusiji time što je privatno pokušavao da se dopadne ruskom lideru. Trump je takođe često bio loše pripremljen za razgovore sa stranim liderima, ignorisao upozorenja svog osoblja, ograničavajući broj onih koji su mogli slušati te razgovore i, posebno poslije razgovora s Putinom, govoreći vrlo malo svojim pomoćnicima o čemu su razgovarali.