Potres u Hrvatskoj uzdrmao i fotelju župana Žinića

Serija razornih potresa koja od 28. prosinca trese u prvom redu Sisačko-moslavačku županiju zatresla je i do tada neprikosnovenu fotelju sisačko-moslavačkog župana i šefa lokalnog HDZ-a Ive Žinića. Ustanovilo se da – iako on i njegova obitelj posjeduju vlastite nekretnine – stanuju u nekretnini u vlasništvu države.

Radi se o lijepoj kući, ranije vlasništvu obitelji Paspalj srpske nacionalnosti u središtu Gline, koji su u “Oluji” izbjegli, a u koju je Žinić nakon povratka iz progonstva nedugo nakon “Oluje” uselio.

Evo kako je Žinić novinarima opisao okolnosti:

“Ja sam u kuću u kojoj se i sada nalazim ušao kao i svi drugi beskućnici, prognanici i dobio na korištenje,” pojašnjava Žinić.

Kuću je hrvatska država četiri godine kasnije od Paspalja otkupila za 291.000 kuna (39.000 eura). Žinić je do 2008. godine plaćao državi najam 14 eura mjesečno, a otada – ništa.

Kada su mediji ustanovili da župan i njegova obitelj imaju gdje živjeti, premijer i predsjednik HDZ-a Andrej Plenković najavio je da će se sve rasvijetliti, i da “nema nedodirljivih”.

Međutim, kako je on pred koji dan kazao i kako ima “istančane radare” za prepoznavanje lopovluka, Ivana Posavec Krivec iz oporbenih socijaldemokrata skrenula mu je u Saboru pozornost da mu priličan broj HDZ-ovaca prolazi ispod tog radara, pa evo sada i Žinić.

“Iako gospodin Žinić mjesečno zarađuje 18.000 kuna (2.400 eura), iako su on i članovi njegove obitelji vlasnici još četiriju nekretnina, tri u Glini i jedna u Petrinji, država ga stambeno zbrinjava. Gospodine predsjedniče Vlade, sve ovo skupa govori da ili nemate tako istančane radare kao što se hvalite, ili uvodite praksu da na odgovorne dužnosti u državi predlažete HDZ-ovce sklone protuzakonitom djelovanju i korupciji,” kazala je Posavec Krivec.

Žinić je unazad 25 godina na odgovornim dužnostima u državnoj upravi. Bio je jedan od petorice glavnih inženjera odgovornih za obnovu kuća Hrvata povratnika nakon “Oluje”, gdje je potres sada pokazao da je bilo i loše obnove. Sada živi u prostoru u vlasništvu države za koji ništa ne plaća, a upravo u Glini nakon razornih potresa još uvijek 50 ljudi – u temperaturama debelo ispod nule – još nema siguran krov nad glavom, kako je 18. siječnja upozorila glinska zamjenica gradonačelnika iz redova srpske manjine Branka Bakšić Mitić.

Kuća koju su gradili Paspalji, a koju već 25 godina koriste Žinićevi u ovim potresima prošla je bez oštećenja.

“Žinić je tamošnji čovjek koji je za župana izabran u više-manje demokratskom procesu”, kaže o cijelom slučaju za Radio Slobodna Europa (RSE) književnik sa snažnom društveno-kritičkom sviješću Edo Popović.

“Dakle, tamo njega lokalno stanovništvo dobro znade. Nije on došao izdaleka , on je lokalni dečko, tako reći. Vrlo dobro znaju tko, je što je, od kakvog je materijala – pa je opet izabran! Ja mislim da je to jedan sistem koji je uveden devedesetih i koji još uvijek traje, barem što se tiče stranke koja je najveći dio tog vremena vladala Hrvatskom, dakle HDZ-a, da je to pitanje jedne sustavne negativne selekcije koja nas je dovela do ovoga što sada imamo”, kaže Edo Popović.

Žinić nije ni prvi ni jedni takav u HDZ-u, podsjeća Popović, i takve nam stvari inače “bljesnu” tek kada ih mediji izvuku na danje svjetlo.

“Problem s medijima je što uvijek vole pronaći neku novu metu, kako to vole reći urednici, i što jedna afera nadomješta drugu. Tako da mislim da su čitatelji, odnosno građani ove zemlje zasićeni tim aferama, da su ubijeni u pojam tim aferama, i da smo potpuno pasivizirani. Tek jedna velika nesreća poput potresa ili korone izbaci na površinu novu veliku količinu smeća, u ovom slučaju smeća zvanog imovinska situacija i stambeni prostori gospodina župana”, opisuje naš sugovornik.

Ostavku župana Žinića zatražila je kompletna oporba, i lijeva i desna.

Podsjetili su i na njegove ranije grijehe - organiziranje corona-party usred prvog vala korone u proljeće i jedinstven slučaj da policija po traženju Žinićevog odvjetnika dolazi u redakciju jednog portala uzimati od novinarke Đurđice Klancir adresu, kako bi joj sud imao kamo poslati tužbu, jer je Žinić protiv nje podnio privatnu tužbu za klevetu zbog njenog pisanja. Žinić je tada tvrdio da sa dolaskom policije u uredništvo nema nikakve veze.

Hrvatsko novinarsko društvo nazvalo je to tada “političko-policijskim pritiskom”.

U potresu magnitude 6,2 prema Richteru koji je pogodio središnju Hrvatsku 29. prosinca sa epicentrom tri kilometra od Petrinje poginulo je sedam ljudi, među kojima i 13-godišnja djevojčica, a materijalna šteta još nije procijenjena, ali je izuzetno velika. Do sada je podneseno 14.175 zahtjeva za statičku procjenu objekta od kojih je 4.194 pregledano.

Razrušene su brojne kuće, zgrade i institucije, a najviše je stradao centar Petrinje. Brojni ljudi u Petrinji, Sisku, Glini i okolnim selima, ostali su bez svog doma. Štete je bilo i u Zagrebačkoj i Krapinsko-zagorskoj županiji, ali i u Gradu Zagrebu. Potres se osjetio u cijeloj Hrvatskoj ali i regionu.