U Hrvatskoj zabilježeno 849 potresa od 29. prosinca
Hrvatska Vlada uputila je Saboru prijedlog izmjena zakona o obnovi Zagreba nakon potresa, po kojem bi se on primjenjivao i u obnovi serijom potresa pogođene središnje Hrvatske.
"Od 29. prosinca prošle godine do sada je zabilježeno ukupno 849 potresa, od čega 75 jačine tri ili više po Richteru, jedanaest iznad četiri po Richteru ili više i tri magnitude veće od pet", kazao je hrvatski premijer Andrej Plenković.
Formirana je i radna skupina koja će napraviti program revitalizacije potresom pogođenih područja, koja su i ranije gospodarski i demografski zaostajala za prosjekom Hrvatske.
Voditelj državnog kriznog stožera za obnovu potresom pogođenih područja, vicepremijer i ministar ratnih veteran Tomo Medved izvijestio je o dosadašnjim štetama od serije potresa na stambenim objektima.
"Do sada su zaprimljene 41.574 prijave štete, i već je pregledano 18.370 objekata. Od ukupnog broja pregledanih sa crvenom naljepnicom 'trenutno neupotrebljivo' je 2.368 objekata, a sa žutom naljepnicom 'privremeno neupotrebljivo' je 3.871 objekt", izvijestio je Medved.
Država je do sada na potresom pogođeno područje postavila većinu od 475 kontejnera i kućica koje je imala, kupila ili dobila, a kadrovski su ojačane ekipe za njihovo postavljanje, pa ih sada mogu dnevno postaviti do 50.
"Oni provode izvid lokacija, pripremu terena, prijevoz i postavljanje te spajanje na elektroenergetsku mrežu i vodovod", pojasnio je Medved.
Čekanje da se postavljena kućica ili kontejner priključe na ovo ili ono bio je čest predmet kritika s terena.
Premijer i predsjednik vladajuće Hrvatske demokratske zajednice (HDZ) Andrej Plenković vrlo burno posljednjih dana reagira na primjedbe lijeve i desne opozicije da Vlada nije dovoljno brzo reagirala na potrese u Sisačko-moslavačkoj županiji.
Što poručuje Jadranka Kosor?
Njegova prethodnica na tim funkcijama, prije toga dugogodišnja novinarka, a sada politička analitičarka Jadranka Kosor u izjavi za Radio Slobodna Europa (RSE) ne odobrava takvo njegovo ponašanje.
Ona podsjeća da je smisao političkog djelovanja - borba za vlast.
"U demokratskom društvu vlast je trajno izložena propitivanju, pa i u slučaju velikih katastrofa poput ove. Postoje političari koji su skloni propitivanju svojih postupaka, a postoje i oni drugi", kaže Jadranka Kosor, koja je u aktivnoj politici provela gotovo dvije decenije.
"Ima ih koji smatraju da je svako propitivanje njihovog rada – njihovo rušenje. U tu kategoriju na žalost spada Andrej Plenković. On kao da ne razumije demokratske procese, i to je paradoks njegove vladavine: naizgled Europejac i demokrat, a ne da teško podnosi nego ne podnosi bilo kakav kritički diskurs. Svaki mudar političar i državnik skuplja takve informacije da bi bio bolji i učinkovitiji, i da bi popravio stanje na terenu", ističe Kosor.
Na činjenicama utemeljeno upozoravanje da se nakon potresa moralo i moglo reagirati ranije nije demontaža države ni političko prepucavanje, kaže sugovornica RSE.
"Naravno da oporbeni političari i u ovakvim katastrofama mogu, moraju i od njih se očekuje da nešto kažu, s tim da oni naravno uvijek moraju biti oprezni i govoriti o provjerenim činjenicama id a – ako treba – budu jako kritični. Ali to nije napad na vlast ni demontiranje države, nego je to prilog nastojanju da država bude bolja", riječi su Jadranke Kosor.
Govoreći o ponašanju medija u praćenju ove serije potresa ona je kazala kako je senzacionalizma u izvještavanju bilo, ali da su mediji obavili ogroman posao kada su u bespućima potresom pogođenog područja nalazili stare i zaboravljene ljude koje je sustav previdio, i na taj im način doslovce spasili život.