Nove borbe opterećuju dogovor o prekidu vatre u Nagorno-Karabahu

Izbili su novi sukobi između armenskih i azerbejdžanskih snaga zbog regije Nagorno-Karabah, a obje strane optužuju onu drugu za kršenje prekida vatre koje je dogovoreno uz posredovanje Rusije.

Ministarstvo odbrane Azerbejdžana je 12. oktobra optužilo armensku stranu da nije ispoštovala humanitarni sporazum o prekidu vatre koji je dogovoren u Moskvi, rekavši da su "više puta pokušavali napasti položaje azerbejdžanske vojske".

Azerbejdžan "sada intenzivno granatira južni front", izjavila je, sa druge strane, glasnogovornica Ministarstva obrane Armenije Shushan Stepanian.

Humanitarnim prekidom vatre, dogovorenim 10. oktobra, traži se povratak tijela ubijenih u i oko Nagorno-Karabaha otkako su izbile najnovije borbe 27. septembra - što je najveća eskalacija sukoba od primirja 1994. 

Armenski ministar vanjskih poslova Zohrab Mnatsakanian 12. oktobra boravi u Moskvi na razgovorima sa kopredsjedavajućim OSCE-ove Minsk grupe koja pokušava da posreduje u konfliktu. Minsk grupu čine Francuska, Rusija i Sjedinjene Države.

"Kao što vidimo, ovaj sporazum nije u potpunosti poštovan, a neprijateljstva se nastavljaju", rekao je ministar vanjskih poslova Rusije Sergej Lavrov u uvodnoj riječi na sastanku s armenskim kolegom.

"Nadamo se da će naši kontakti s vama i našim azerbejdžanskim kolegama, uključujući one iz ministarstava odbrane, pomoći u postizanju pune provedbe dogovora postignutih u trilateralnom formatu," dodao je.

Razgovori ministara vanjskih poslova Armenije i Azerbejdžana vođeni su na poziv ruskog predsjednika Vladimira Putina. Francuska je podržala sporazum o prekidu vatre, te ukazala da sada treba primjeniti primirje.

Prema sporazumu o prekidu vatre postignutom u Moskvi, obnovljenim mirovnim pregovorima trebala bi posredovati Minska grupa, koja je uspostavljena 1990-ih godina pod pokroviteljstvom Organizacije za evropsku sigurnost i saradnju (OSCE) za posredovanje u sukobu.

Regija Nagorno-Karabah je međunarodno priznata kao azerbejdžanska teritorija, ali je pod kontrolom etničkih Armena.

Sukob između dvije zemlje izbio je 1988. godine zbog zahteva etničkih Armena za nezavisnošću Nagorno-Karabaha i njegovog ujedinjenja sa Armenijom u momentu kada se rušio Sovjetski savez. Prekid vatre dogovoren je 1994. godine čime su okončana krvoprolića koja su odnijela živote 30.000 ljudi. Više od milion osoba je raseljeno.